Hrvatska je godinama među stranim turistima imala reputaciju zemlje u kojoj se za manje novca nego u nekim od najpoznatijih europskih destinacija može provesti kvalitetan odmor. No posljednjih godina sve se češće mogu čuti prigovori na cijene, zbog čega je čak i premijer Andrej Plenković više puta pozvao sve sudionike u turizmu na razumno formiranje cijena i oprez.

Upravo je pitanje cijena potaknulo jednog turista da na Redditu zatraži savjete prije petodnevnog putovanja u Hrvatsku koje planira u drugoj sedmici oktobra . Čuo je, kaže, da je Hrvatska nekoć bila povoljna destinacija, ali da se sada situacija promijenila.

“Je li Hrvatska uopće više povoljna destinacija? Čuo sam da je Hrvatska bila cjenovno pristupačna, ali stalno čitam da je sada postala jako skupa. Padaju li cijene uoktobru ?Planiram provesti pet dana u Hrvatskoju drugoj sedmici oktobra . Odsjest ću u hostelima, ali zanima me koliko koštaju hrana i ostale stvari. Ima li netko preporuku za jeftinija i manje turistička mjesta koja bih mogao posjetiti?”, upitao je.

Odgovori ljudi koji su nedavno boravili u Hrvatskoj brzo su se počeli nizati, a nekoliko korisnika usporedilo je cijene na hrvatskoj obali s onima u Italiji. “Upravo sam otišao iz Splita i praktički je skup kao Rim. Ljudi mi stalno govore da umjesto toga odem u Albaniju jer je jeftinija, ali tamo još nisam stigao”, napisao je jedan korisnik.

Drugi smatra da je razlika između Hrvatske i Italije čak i veća nego što se na prvi pogled čini. “Barem u Rimu postoji mnogo lokalnih mjesta koja su još uvijek cjenovno pristupačna, a grad je i puno veći. Italija mi se na nekim mjestima činila skupom, ali i dalje se moglo dobro jesti ili popiti nešto po pristupačnoj cijeni, dok mi se Hrvatska činila skupom posvuda”, napisao je.

Jedan korisnik koji je posjetio i Split i Rim složio se s tom procjenom. “Slažem se da je Split praktički skup kao Rim. Ovoga sam ljeta bio u oba grada”, napisao je.

Obrok za troje najmanje 50 eura

Jedan turist je hrvatske cijene usporedio s njemačkima. “Rekao bih čak da su cijene bile na razini Njemačke. Na nekim je mjestima Aperol Spritz koštao 12 eura, a tjestenina s ragùom više od 20 eura, što je suludo”, napisao je.

Na taj se komentar nadovezao korisnik koji se nije složio s kritikama turista iz Njemačke. Usporedio je cijene u Hrvatskoj s onima koje je tijekom života u Njemačkoj plaćao za hranu i piće. “Da, kava od 2,40 eura skupa je u usporedbi s onim što u Njemačkoj zovete kavom, platite 4,80 eura i još je morate sami napraviti na aparatu, primjerice u Biergartenu. Jako volim kada se Nijemci žale na cijene, a u Njemačkoj za iste stvari plaćate mnogo više nego u Zagrebu”, napisao je.

Kaže da je u Njemačkoj živio sedam godina te da za obrok za tri osobe gotovo nikada nisu plaćali manje od 50 eura. “Nas troje nikada nismo platili manje od 50 eura. Živjeli smo ondje sedam godina, kupili smo stan u Njemačkoj, imali službeni automobil i plaća nam je bila znatno iznad prosjeka. U Zagrebu obrok iste kvalitete i sve ostalo platimo od 33 do 36 eura”, napisao je, a kao primjer je naveo i javni prijevoz. “U Zagrebu karta za javni prijevoz za 30 minuta vožnje stoji 0,53 eura. Koliko stoji u Njemačkoj? Recite mi”, dodao je.

Je li Albanija doista toliko jeftinija?

U raspravi se kao alternativa Hrvatskoj pojavila Albanija, no jedan korisnik koji je ondje već putovao tvrdi da razlika nije toliko velika koliko se često predstavlja.

-Osim Skadra i smještaja, nisam primijetio da je Albanija mnogo jeftinija od Hrvatske. Hrana je bila otprilike slične cijene, kao i aktivnosti. Autobusi su bili jeftiniji, ali budući da se gotovo sve plaća gotovinom, naknade za podizanje novca na bankomatima bile su ogromne. Barem je takvo bilo moje iskustvo - napisao je.

- Prošlog sam ljeta posjetio i Albaniju i Sarandë je bio nešto jeftiniji, ali ne mnogo. Albanija kao cjelina još uvijek razvija turističku infrastrukturu i nije mi bila ništa toliko posebno kao što je neki predstavljaju -  napisao je.

Prelazak na euro

Jedan turist koji se iz Hrvatske vratio prije dva tjedna pokušao je objasniti zbog čega su cijene toliko porasle. “Prema onome što mi je rekao jedan lokalac, poduzetnici su 2023. preko noći prešli s cijena u kunama na cijene u eurima. Tako su, praktički, ono što je stajalo sedam kuna počeli naplaćivati sedam eura i samo zamijenili oznaku valute. Dodajte tome poreze od 15 do 23 posto na plaću, inflaciju i rast popularnosti i dobit ćete destinaciju čije su cijene poput onih u velikim europskim turističkim odredištima“, napisao je.

Na tu je tvrdnju reagirao drugi korisnik i upozorio da prelazak na euro nije funkcionirao na način kako je prethodni komentator opisao. “Ne, sedam kuna nije postalo sedam eura. Sedam kuna bilo je oko jednog eura. Uvođenje eura, naravno, imalo je određenog utjecaja, ali to zapravo nije glavni razlog. Rast cijena u Dalmaciji mnogo je veći nego u Istri, a u Istri veći nego u Zagrebu, što pokazuje da prekomorski, odnosno američki turizam ima značajan utjecaj. Ako netko u Dubrovniku naplaćuje 30 eura za međuobrok, to nema veze s euro”, napisao je

Nastavak teksta na linku.

(Dnevno.hr/DEPO PORTAL/af; Foto: Ilustracija)