Velika predizborna anketa DEPO Pulsa – „Za koga ćete glasati u Kantonu Sarajevo?“ – trajala je od 13. septembra u 21:45 do 15. septembra u 10:45 sati, a odgovor je dalo ukupno 3.158 čitatelja. Riječ je o otvorenoj online anketi, a ne o reprezentativnom istraživanju ukupnog biračkog tijela Kantona Sarajevo, no njeni rezultati ipak nude zanimljiv presjek raspoloženja publike DEPO Portala u ovom trenutku kampanje.

Slika koja se ocrtava iz brojki pokazuje jasno raslojenu scenu. Na vrhu je SDP sa 24,9 posto, tik iza njega SDA sa 20,4 posto, dok NiP i Naša stranka bilježe 13, odnosno 12 posto. Slijede Stranka za BiH sa 6,9 posto, DF/GS sa 5,7 posto, BH Zeleni sa 4,2 posto i SBB tačno na granici od tri posto.

Same brojke, međutim, ne pričaju samo jednu priču. Četiri vodeće stranke nose ukupno 70,3 posto glasova, ali nijedna od njih nema dovoljno snažnu poziciju da bi mogla govoriti o dominaciji – što anketu, osim pitanja ko je prvi, pretvara i u priču o budućim odnosima snaga u Skupštini Kantona Sarajevo.

SDP: gotovo četvrtina glasova

Sa 24,9 posto SDP osvaja prvo mjesto i ima 4,5 procentnih poena prednosti nad SDA – gotovo svaki četvrti učesnik ankete opredijelio se upravo za ovu stranku. Dio objašnjenja za takav rezultat vjerovatno leži u Adnanu Šteti, nosiocu SDP-ove liste za Skupštinu Kantona Sarajevo. Njegova javna prepoznatljivost, izgrađena prije svega kroz mandat ministra saobraćaja KS i projekte u javnom prijevozu i saobraćajnoj infrastrukturi, čini ga jednim od centralnih lica ove kampanje u Sarajevu. Rezultat od 24,9 posto, naravno, ne može se pripisati samo jednom imenu, ali anketa jasno pokazuje da stranka sa njim na čelu liste uživa najveću podršku među njenim učesnicima. Unutar same Trojke odnosi su također indikativni: SDP bilježi gotovo dvostruko veću podršku od NiP-a i Naše stranke pojedinačno, dok tri stranke zajedno dolaze do 49,9 posto.

SDA: čvrsta druga pozicija

SDA sa 20,4 posto ostaje pojedinačno druga najjača opcija u anketi – za SDP-om zaostaje 4,5 poena, ali ispred trećeplasiranog NiP-a ima čitavih 7,4 boda prednosti. Zajedno, SDP i SDA nose 45,3 posto glasova, čime se jasno odvajaju od ostatka političke scene obuhvaćene istraživanjem. Rezultat SDA govori o značajnoj koncentraciji podrške ovoj stranci među anketiranima, a razlika prema SDP-u ostaje jedna od centralnih priča ovog istraživanja.

NIP i NS ujednačeni 

Drugu grupu čine Narod i pravda sa 13 posto i Naša stranka sa 12 posto – razlika od svega jednog procentnog poena. Taj rezultat posebno je zanimljiv u kontekstu odnosa unutar Trojke: dok se SDP izdvojio na gotovo 25 posto, NiP i NS ostaju praktično izjednačeni. Njihov zajednički zbir sa SDP-om, 49,9 posto, jedan je od politički najzanimljivijih podataka ankete – iako ga, upozoravaju analitičari, ne treba automatski čitati kao najavu buduće koalicije ili broja zastupničkih mjesta.

Stranka za BiH: prva iza vodeće četvorke

Sa 6,9 posto Stranka za BiH zauzima peto mjesto i ujedno je prva opcija iza četiri vodeće stranke. Razmak od 5,1 procentnog poena između nje i četvrtoplasirane Naše stranke prilično jasno ocrtava granicu između vodeće četvorke i ostatka političkih opcija – SBiH pritom ostaje dovoljno iznad praga od tri posto da predstavlja zasebnu kategoriju.

DF/GS: sigurno iznad praga

Lista Željko Komšić – Za građansku državu – DF/GS osvaja 5,7 posto i šesto mjesto, iza Stranke za BiH, ali jasno iznad granice od tri posto. U fragmentiranoj skupštinskoj strukturi rezultat ove veličine mogao bi biti politički relevantan, mada će konačan broj mandata zavisiti od zvaničnih izbornih rezultata i načina raspodjele.

BH Zeleni: iznenađenje ankete

BH Zeleni sa 4,2 posto predstavljaju jedno od iznenađenja DEPO ankete, pokazujući da među njenim učesnicima postoji prostor i za političke opcije izvan kruga tradicionalno najjačih stranaka.

Takav rezultat vrijedi posmatrati i u širem društvenom kontekstu: zaštita prirode i prostora, posljedice klimatskih promjena, zagađenje, nekontrolisana gradnja, ali i reakcija na posljedice divljeg kapitalizma – sve to otvara prostor za razvoj stranaka koje ekološka i socijalna pitanja stavljaju u središte svog djelovanja. To je posebno izraženo u Kantonu Sarajevo, gdje pitanja kvaliteta zraka, urbanizacije, saobraćaja, vode, gradnje i zaštite prirodnih resursa neposredno utiču na svakodnevni život građana. Njihovih 4,2 posto stoga ne treba čitati samo kao zanimljivu brojku, već i kao mogući signal postojanja biračkog prostora za zelenu politiku koja zaštitu okoliša povezuje sa kvalitetom života, socijalnom odgovornošću i kritikom nekontrolisanog razvoja.

SBB: na samoj granici

SBB – Fahrudin Radončić osvaja tačno tri posto glasova, čime zatvara grupu od osam lista koje su u DEPO anketi dostigle ili prešle prag korišten u ovoj analizi. Njegov rezultat najbolje ilustruje koliko je situacija osjetljiva upravo oko izbornog praga, gdje i relativno mala promjena podrške može značajno promijeniti poziciju u konačnoj raspodjeli mandata.

Osam lista ispod praga – zajedno deset posto

Drugi važan fenomen ove ankete jeste fragmentacija glasova među manjim strankama. Čak osam od ukupno 16 ponuđenih lista ostalo je ispod granice od tri posto, sa pojedinačnim rezultatima od 0,4 do 2,5 posto – no zajedno one ipak osvajaju deset posto glasova, što nije zanemarivo. Ako bi se slična struktura glasova ponovila i na stvarnim izborima, broj lista koje pređu zakonski prag mogao bi značajno odrediti konačnu raspodjelu mandata. Upravo zato rezultate stranaka u blizini granice treba tumačiti s oprezom: online anketa ne može pouzdano predvidjeti koja će od njih na izborima ostati ispod, a koja eventualno preći prag.

Borba za prvo mjesto samo je dio priče

Sagledani u cjelini, rezultati otkrivaju nekoliko jasnih političkih nivoa: SDP i SDA čine vodeći par, NiP i Naša stranka drugu, gotovo izjednačenu grupu, slijede SBiH i DF/GS, dok su BH Zeleni i SBB dostigli granicu od tri posto – a osam preostalih lista ostalo je ispod nje.

Tri broja posebno se izdvajaju: SDP je prvi sa 24,9 posto, stranke Trojke zajedno nose 49,9 posto, a četiri vodeće liste okupljaju 70,3 posto glasova. Uz to, deset posto glasova raspoređeno je među osam lista ispod praga – dio rezultata koji najbolje pokazuje koliko bi pitanje izbornog cenzusa moglo biti presudno za buduću skupštinsku aritmetiku.

DEPO anketa tako ne govori samo o tome ko je trenutno prvi. Ona otkriva fragmentiranu političku scenu u kojoj će, osim rezultata najvećih stranaka, za konačan sastav Skupštine KS biti presudan i broj političkih opcija koje uspiju osvojiti dovoljno glasova za ulazak u parlament.

DEPO Puls nije prognoza izbornog rezultata, već otvorena online anketa koja odslikava raspoloženje 3.158 učesnika u konkretnom trenutku predizborne kampanje. Konačnu odluku donijet će birači na izborima.

DEPO Portal uvijek pogađa!

(DEPO Portal/ak)