Oktobar je mjesec posvećen podizanju svijesti o reumatološkim oboljenjima, bolestima koje se često pogrešno povezuju isključivo sa starijom životnom dobi. Iako se mogu javiti u različitim periodima života, njihovi prvi simptomi nerijetko se zanemaruju, pripisuju umoru, stresu ili promjeni vremena. Upravo takvo odgađanje pregleda može dovesti do kasnog otkrivanja bolesti, trajnog oštećenja zglobova i ozbiljnih komplikacija.

Svjetski dan borbe protiv artritisa obilježava se 12. oktobra, a i nakon tog datuma važno je govoriti o prepoznavanju simptoma, pravovremenoj dijagnozi i mogućnostima liječenja. Reumatske bolesti nisu samo bol u zglobovima. Pojedine mogu zahvatiti i druge organske sisteme, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati upozoravajuće znakove i potražiti stručnu pomoć.

U razgovoru za Avaz, dr. Indira Melezović, specijalistica reumatologije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), govori o prvim simptomima reumatskih oboljenja, zbog čega od njih obolijevaju i mladi ljudi, koliko rana dijagnoza može promijeniti tok bolesti te koje mogućnosti liječenja danas stoje na raspolaganju pacijentima.

Bolni signali

Artritis se sve češće vezuje za mlađe ljude koliko je danas pogrešno vjerovanje da su reumatske bolesti „bolesti starosti“ i šta nam govore podaci iz ordinacija?

- Reumatske bolesti nisu rezervirane samo za stariju životnu dob. Postoje i dječije, odnosno juvenilne forme reumatskih oboljenja koje se javljaju kod djece mlađe od 16 godina. Osim toga, reumatoidni artritis, spondiloartritisi, sistemske bolesti vezivnog tkiva i vaskulitisi često počinju u mlađoj i srednjoj životnoj dobi. Zbog toga je važno da se simptomi ne zanemaruju samo zato što je osoba mlada.

Mladi čovjek koji mjesecima osjeća bolove u zglobovima često će prije pomisliti da je umoran, pod stresom ili da je „promijenilo vrijeme“. Koji su simptomi crvena zastavica i kada više nema čekanja?

- Bol u zglobovima koji traje sedmicama ili mjesecima, a nije posljedica povrede, razlog je da se osoba javi ljekaru. Posebnu pažnju treba obratiti na oticanje zglobova, jutarnju ukočenost koja traje duže od pola sata, bolove koji se javljaju u mirovanju, a smanjuju kretanjem, te tegobe koje zahvataju više zglobova, naročito simetrično, odnosno iste zglobove na obje strane tijela. Važan znak mogu biti i bolovi u leđima kod mlađih osoba, posebno ako traju mjesecima, pogoršavaju se tokom noći i ujutro, a ublažavaju kretanjem. Uz to se mogu javiti umor, iscrpljenost, povišena temperatura i promjene na koži ili drugi simptomi koji ukazuju da bolest nije ograničena samo na zglobove. Takve tegobe ne treba mjesecima pripisivati stresu ili vremenskim prilikama, već potražiti stručnu procjenu.

Koliko rana dijagnoza zaista mijenja tok bolesti? Može li se pravovremenim liječenjem spriječiti oštećenje zglobova i invaliditet?

- Rana dijagnoza može promijeniti život pacijenta. Kod bolesti poput reumatoidnog artritisa i pojedinih spondiloartritisa upala može dovesti do erozivnih promjena, trajnog oštećenja zglobova i deformiteta ako se ne liječi na vrijeme. U nekim slučajevima upalni procesi mogu početi i prije nego što simptomi postanu dovoljno izraženi da ih pacijent prepozna. Danas su nam dostupne različite terapijske mogućnosti, od konvencionalnih lijekova koji mijenjaju tok bolesti do biološke i ciljano usmjerene terapije. Cilj je da se upala što prije stavi pod kontrolu, postigne remisija ili niska aktivnost bolesti i spriječi nastanak trajnih oštećenja. Kada liječimo mladog pacijenta, ne razmišljamo samo o tome kako izgleda njegov nalaz danas. Razmišljamo o njegovoj budućnosti. Hoće li moći držati svoje dijete za ruku? Raditi posao koji voli? Otvoriti flašu, zakopčati košulju ili hodati bez bola? Upravo zbog toga vrijeme ima izuzetno važnu ulogu, a rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu napraviti veliku razliku.

Reumatske bolesti nisu samo bol u zglobovima. Koje sve organe mogu zahvatiti i šta pacijent mora znati o mogućim komplikacijama ako se bolest zanemari?

- Neke reumatske bolesti ne moraju se prvo ispoljiti bolovima u zglobovima. Riječ je o sistemskim oboljenjima koja mogu zahvatiti različite organe i organske sisteme. U zavisnosti od bolesti, mogu biti pogođeni koža, oči, pluća, srce i krvni sudovi, probavni trakt, bubrezi, nervni sistem i organi koji učestvuju u stvaranju krvnih ćelija. Zbog toga simptome treba posmatrati u cjelini. Pacijent može imati različite tegobe koje na prvi pogled ne djeluju povezano, a zapravo mogu biti dio istog oboljenja. Zanemarivanje bolesti povećava rizik od komplikacija, pa je važno da se dijagnoza postavi na vrijeme i da se liječenje prilagodi konkretnom pacijentu.

Zašto imuni sistem napada vlastito tijelo kod autoimunih reumatskih bolesti? Koliko na njihov nastanak utiču genetika, stres, infekcije, hormoni i način života?

- Nastanak autoimunih reumatskih bolesti ne može se objasniti jednim uzrokom. Najčešće je riječ o kombinaciji genetske predispozicije i faktora iz okruženja koji kod osjetljivih osoba mogu doprinijeti pokretanju bolesti. Genetika jeste važna, ali ona nije presuda i ne znači da će osoba sigurno oboljeti.

Stres, pojedine infekcije i drugi faktori mogu imati ulogu u pokretanju ili pogoršanju bolesti, ali stres sam po sebi nije jedini uzrok. Važno je da pacijent razumije kako nastaju ove bolesti, ali i da ne osjeća krivicu zbog toga što je obolio. Nije na pacijentu da traži krivca u sebi, nego da uz stručnu pomoć dobije odgovarajuću dijagnozu i liječenje. Naša uloga nije da im tražimo krivca. Naša uloga je da razumijemo bolest, prepoznamo je što ranije i zajedno s pacijentom pronađemo način da je stavimo pod kontrolu.

Danas postoje biološka i ciljano usmjerena terapija. Koliko su one promijenile život pacijentima i da li reumatološki pacijent danas može očekivati normalan život, rad i planiranje porodice?

- Savremena terapija napravila je veliki pomak u liječenju reumatskih bolesti. Kod mnogih pacijenata moguće je postići remisiju ili nisku aktivnost bolesti, spriječiti oštećenja zglobova i smanjiti rizik od komplikacija koje nastaju zbog dugotrajne upale. To znači bolji kvalitet života, očuvanu pokretljivost i veće mogućnosti za rad i svakodnevne aktivnosti.

Ipak, terapija se mora prilagoditi svakom pacijentu, njegovoj dijagnozi, aktivnosti bolesti i drugim zdravstvenim okolnostima. Reumatska bolest ne znači da osoba ne može planirati budućnost ili porodicu. Trudnoća je kod mnogih pacijentica moguća, ali je važno da bude planirana u dogovoru s reumatologom i ginekologom, jer pojedini lijekovi zahtijevaju prilagođavanje ili pravovremenu promjenu terapije.

Savremeno liječenje

Koliko pacijenti danas u BiH imaju dostupan savremeni način liječenja i gdje nastaje najveći problem kasno javljanje, dijagnostika, dostupnost terapije ili dugotrajno liječenje?

- Na ovo pitanje nije moguće dati jednostavan odgovor. U Bosni i Hercegovini postoje stručnjaci i mogućnosti savremenog liječenja, uključujući biološku terapiju, ali dostupnost zavisi od zdravstvenog sistema, kriterija za primjenu, medicinskih indikacija i mogućnosti finansiranja. Jedan od velikih problema jeste vrijeme koje prođe od pojave prvih simptoma do postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Pacijenti često dugo trpe bolove, sami uzimaju lijekove ili čekaju da tegobe prođu. Kada se bolest otkrije kasno, mogućnosti za sprečavanje trajnih oštećenja mogu biti ograničene. Reumatske bolesti često zahtijevaju dugotrajno praćenje i liječenje. Pacijenti ne bi trebali samostalno prekidati terapiju kada se osjećaju bolje, nego se o svakoj promjeni moraju konsultirati s ljekarom. Važni su i veći broj reumatologa, bolja povezanost porodične medicine i specijalističkih službi te kontinuirano informiranje javnosti o simptomima i značaju ranog liječenja.

Kada biste, u okviru mjeseca posvećenog reumatologiji, morali poslati jednu poruku mladom čovjeku koji mjesecima trpi bol i govori sebi „premlad/a sam za reumu“, šta biste mu rekli?

- Životna dob ne smije biti razlog da ignorišete svoje zdravstvene tegobe. Ako bol traje, ako se ponavlja ili je praćen jutarnjom ukočenošću, oticanjem zglobova i neobjašnjivim umorom, nemojte čekati da tegobe postanu nepodnošljive. Bol može biti upozorenje koje nas navodi da potražimo pomoć. Važno je prepoznati simptome, javiti se ljekaru i, ako postoji sumnja na reumatsku bolest, na vrijeme obaviti potrebne preglede. Rana dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu značajno utjecati na tok bolesti i kvalitet života.

Život uz dijagnozu

Reumatske bolesti ne utječu samo na fizičko zdravlje nego i na svakodnevni život, porodične odnose, posao i psihičko stanje pacijenta. Dugotrajni bolovi, neizvjesnost i strah od pogoršanja bolesti mogu biti posebno teški za mlade ljude koji tek grade karijeru, zasnivaju porodicu i planiraju budućnost. Zbog toga je važno da pacijenti ne ostanu sami sa svojim tegobama i da imaju podršku porodice, zdravstvenih radnika i okruženja. Razumijevanje bolesti i redovne kontrole pomažu im da lakše prate svoje stanje, prepoznaju promjene i na vrijeme reaguju. Rano prepoznavanje simptoma prvi je korak ka boljoj kontroli bolesti.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)