Europska unija od 15. listopada 2026. godine primjenjuje novu vrstu sigurnosnih upozorenja na granicama u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), čime se dodatno proširuje mogućnost razmjene podataka između graničnih i policijskih službi. Promjena se odnosi na informacije o osobama osumnjičenima za terorizam i teški organizirani kriminal, a važna je i za države zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, piše GPMaljevac.com.

Europska komisija službeno je potvrdila da je nova funkcionalnost počela s radom u četvrtak, 15. listopada, omogućavajući državama koje koriste SIS da brže razmjenjuju određene sigurnosne informacije dobivene iz država izvan Europske unije i međunarodnih organizacija.

To znači da će policijski i granični službenici u državama poput Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke moći pristupati dodatnim upozorenjima tijekom provjera osoba, pod uvjetom da su informacije prethodno prošle propisani postupak provjere i unesene u sustav.

Što se točno mijenja od 15. listopada?

Dosadašnji Schengenski informacijski sustav omogućavao je policijskim službama razmjenu podataka o osobama za kojima se traga, osobama kojima je zabranjen ulazak, nestalim osobama te ukradenim dokumentima i vozilima.

Nova funkcionalnost proširuje njegove mogućnosti.

Prema objašnjenju Europske komisije, države sada mogu unositi posebnu vrstu informacijskih upozorenja na temelju provjerenih podataka koje Europol zaprimi od nadležnih tijela trećih država ili međunarodnih organizacija.

Riječ je o podacima koji se odnose na osobe za koje postoje opravdane sigurnosne sumnje povezane s terorizmom ili drugim teškim kaznenim djelima.

Primjerice, ako nadležno tijelo države izvan EU raspolaže informacijama o osobi za koju se sumnja da sudjeluje u ozbiljnim kriminalnim aktivnostima, ti podaci mogu biti dostavljeni Europolu. Nakon njihove analize Europol može predložiti unos upozorenja u SIS, ali konačnu odluku donosi nadležna država koja koristi sustav.

Podaci se ne unose automatski samo zato što ih je dostavila neka država izvan Europske unije.

Što to znači za državljane Bosne i Hercegovine?

Za građane Bosne i Hercegovine koji putuju prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj važno je razumjeti da nova funkcionalnost nije uvedena kao dodatna administrativna obveza za sve putnike.

Građani koji putuju zakonito, imaju valjane putne dokumente i ispunjavaju uvjete za ulazak ne moraju zbog ove promjene podnositi dodatne zahtjeve niti pribavljati novu putnu dozvolu.

Međutim, tijekom graničnih i određenih policijskih kontrola nadležni službenici mogu provjeravati postoje li u Schengenskom informacijskom sustavu upozorenja povezana s osobom čiji se identitet provjerava.

Ako sustav pokaže podudaranje s novom vrstom upozorenja, policija može postupiti u skladu s propisanim pravilima i prikupiti dodatne informacije relevantne za sigurnosnu provjeru.

Važno je naglasiti da ova vrsta upozorenja sama po sebi ne predstavlja nalog za uhićenje niti automatsku zabranu ulaska u schengenski prostor.

Za uhićenja i zabrane ulaska postoje zasebne kategorije upozorenja i odgovarajući pravni postupci.

Policija će moći razmjenjivati i informacije o kretanju osumnjičenih osoba

Jedna od važnih mogućnosti novog sustava odnosi se na postupanje nakon što policija utvrdi da je kontrolirana osoba obuhvaćena informacijskim upozorenjem.

Prema europskoj Uredbi 2022/1190, nadležne službe u zakonom predviđenim okolnostima mogu prikupljati informacije o mjestu i vremenu kontrole, ruti putovanja, odredištu te određenim pratećim okolnostima.

Takvi podaci mogu biti proslijeđeni državi koja je unijela upozorenje i Europolu radi daljnje sigurnosne suradnje.

Cilj je omogućiti nadležnim institucijama da brže utvrde kretanje osoba za koje postoje ozbiljne sigurnosne sumnje, osobito u slučajevima međunarodnog organiziranog kriminala i terorizma.

Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner naglasio je važnost kvalitetnih i pravovremenih sigurnosnih informacija, ističući da one omogućavaju graničnim i policijskim službama da ranije prepoznaju moguće prijetnje.

Novi sustav nije isto što i EES

Posebno je važno razlikovati ovu promjenu od europskog sustava ulaska i izlaska, poznatog kao EES.

EES je u potpunosti operativan od 10. travnja 2026. godine i koristi se za digitalno evidentiranje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja koji putuju na kratkotrajni boravak u schengenski prostor.

Taj sustav evidentira podatke iz putnih isprava, fotografiju lica i otiske prstiju putnika na koje se primjenjuje.

Schengenski informacijski sustav, odnosno SIS, ima drugačiju namjenu. On prvenstveno služi razmjeni sigurnosnih, policijskih i drugih propisanih upozorenja između nadležnih tijela.

Nova funkcionalnost SIS-a stoga ne znači da je uvedeno novo biometrijsko evidentiranje svih putnika niti da se mijenja pravilo boravka do 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana.

Mogu li građani provjeriti postoje li njihovi podaci u sustavu?

Europski propisi predviđaju određena prava osobama čiji se osobni podaci obrađuju u Schengenskom informacijskom sustavu.

Među njima su pravo na pristup vlastitim podacima, pravo na ispravak netočnih informacija te pravo na brisanje podataka koji su nezakonito pohranjeni.

Ta se prava ostvaruju prema odgovarajućim zakonskim postupcima, pri čemu u pojedinim slučajevima mogu postojati ograničenja pristupa informacijama zbog zaštite istraga ili drugih zakonom zaštićenih interesa.

Ako osoba smatra da su njezini podaci pogrešno uneseni, može se obratiti nadležnim tijelima države koja koristi SIS i zatražiti provjeru u skladu s propisima.

Važna promjena za europske granice

Uvođenje novih informacijskih upozorenja dio je šire modernizacije sigurnosne suradnje unutar Europske unije.

Za putnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih država izvan EU najvažnija je činjenica da ova promjena ne uvodi novu opću zabranu putovanja niti dodatnu dozvolu za prelazak granice.

Njezina je osnovna svrha omogućiti policiji i graničnim službama učinkovitiju razmjenu provjerenih informacija o osobama povezanim s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama.

Time se dodatno jača suradnja europskih država i međunarodnih sigurnosnih institucija, uključujući Europol, uz primjenu pravila o zaštiti osobnih podataka i zakonskih uvjeta za postupanje prema osobama na koje se upozorenja odnose, piše GPMaljevac.com.

(DEPO PORTAL/ad)