Nakon što su zabilježeni smrtni slučajevi na jednom kruzeru u Atlantskom okeanu, hantavirus je ponovo dospio u središte svjetske pažnje. Iako se radi o rijetkoj infekciji, opasnost koju nosi nije zanemarljiva zbog teških kliničkih slika. O tome koliko je ovaj virus zaista opasan i kakve su šanse za širenje zaraze za N1 je govorila Senija Selimović-Hamza, doktorica biomedicinskih nauka i stručnjakinja za zoonoze.

Strah kao adaptivni odgovor nakon pandemije

Stručnjakinja Selimović-Hamza istakla je da je strah koji se pojavio u javnosti očekivan, s obzirom na iskustvo s koronavirusom.

- Naučili smo na najteži mogući način da se zaraze mogu širiti jako brzo i da institucije nisu baš uvijek tako spremne kako bi mi htjeli -  navela je ona, pojašnjavajući da je trenutna strepnja adaptivni odgovor društva.

Ipak, naglasila je da je transparentna komunikacija ključna: "Ljudima trebaju precizne informacije, ne omalovažavanje situacije, ali nikako i dramatizacija. Ono što nauka i fakti pokazuju je zasigurno da ovo zaista nije novi COVID."

Šta je hantavirus i kako se prenosi?

Hantavirus je rijetka, ali potencijalno smrtonosna bolest. Primarni put zaraze je kontakt s izlučevinama (urinom, izmetom, pljuvačkom) zaraženih divljih glodara, poput miševa i štakora. Iako glodari mogu živjeti u šumama i poljima, Selimović-Hamza upozorava da se mogu naći i u urbanim sredinama, poput podruma.

Kada je riječ o specifičnom slučaju na kruzeru, stručnjakinja pojašnjava da se radi o Andes virusu, koji je endemičan u Južnoj Americi.

- Andes virus je jedini poznati hantavirus koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, odatle vjerovatno i strah, ali samo u slučaju bliskog i prolongiranog kontakta. Ovo nije respiratorni virus koji se prenosi kapljicama onako u prolazu kao što smo mi to navikli od COVID-a", naglasila je Selimović-Hamza navodeći da svaki virus ima svoje podtipove čiji efekti i posljedice koje ostavljaju variraju u ovisnosti od vrste.

Slučaj na kruzeru: Specifične okolnosti

Prema riječima stručnjakinje, situacija na brodu je "nešto ultra rijetko". Pretpostavlja se da je "nulti pacijent", ornitolog koji je zarazu vjerovatno dobio direktnim kontaktom s glodarima, na brod ušao bez simptoma ili s vrlo nespecifičnim tegobama.

- Simptomi počinju kao groznica, kao gripa, kao gastrointestinalne tegobe i zatim mogu vrlo brzo napredovati do pneumonije i zatajenja pluća ili kardiovaskularnog kolapsa", pojasnila je Selimović-Hamza. Problem predstavlja i dug period inkubacije, koji može trajati do osam sedmica. Zaraženi pacijent na brodu prenio je virus isključivo onima s kojima je bio u bliskom kontaktu, poput supruge i ljekara. "Brod funkcioniše kao jedna velika kuća, to su sve ukućani jer ljudi nemaju gdje da izbjegnu tu zarazu - dodala je, napominjući da je od više od stotinu putnika zaraženo tek njih sedam.

Jedno od ključnih pitanja bilo je da li građani Bosne i Hercegovine imaju razloga za brigu. Selimović-Hamza je bila kategorična u odgovoru da nema mjesta iracionalnom strahu ako nismo bili u kontaktu s nekim s krunera.

- Oblik hantavirusa koji mi imamo na Balkanu nije Andes virus. Mi pričamo o drugom soju koji ima smrtnost od otprilike 1%, koji nema respiratornu sliku nego ide na zatajenje bubrega. Znači, pričamo o skroz drugom oboljenju", istakla je Selimović-Hamza.

Nastavak teksta dostupan na linku

(DEPO PORTAL/af)