Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina saopćili su da je njihov sastanak u Davosu, posvećen mogućem budućem mirovnom sporazumu o okončanju rata u Ukrajini, protekao u pozitivnoj atmosferi te da je bio "veoma pozitivan" i "konstruktivan".

Sjedinjene Američke Države posljednjih sedmica vode razgovore s Rusijom, ali i odvojene konsultacije s Kijevom i evropskim liderima o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini. Ipak, dogovor još nije postignut, uprkos ponovljenim obećanjima Donalda Trampa da će mirovni sporazum biti brzo zaključen, prenosi agencija Reuters.

Evropski saveznici Ukrajine, koji se u ovom trenutku javno razilaze sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog Trampovih prijetnji u vezi s Grenlandom, izražavaju zabrinutost da bi Vašington mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu da prihvati teritorijalne ustupke Rusiji.

- Dijalog je konstruktivan i sve veći broj sagovornika razumije pravednost ruske pozicije - izjavio je Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev nakon razgovora s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom u "Kući SAD" u Davosu.

Vitkof je, s druge strane, kratko poručio: "Imali smo veoma pozitivan sastanak", prenijela je ruska novinska agencija RIA.

Prema navodima izvora koji je za Reuters govorio pod uslovom anonimnosti, sastanak je trajao oko dva sata.

Razgovori se odvijaju u trenutku kada se razmatra način okončanja najsmrtonosnijeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, budućnost Ukrajine, uloga evropskih sila u mirovnom procesu, ali i pitanje da li bi mirovni sporazum posredovanjem Sjedinjenih Američkih Država mogao imati dugoročni efekat.

Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina sukoba na istoku zemlje, čime je započet najveći oružani sukob između Moskve i Zapada još od najnapetijih dana Hladnog rata.

Rusija trenutno kontroliše oko 19 posto teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim, koje je anektirala 2014. godine, većinu istočne regije Donbas, veliki dio oblasti Herson i Zaporožje, kao i manje dijelove još četiri oblasti, podsjeća Reuters.

Moskva tvrdi da su Krim, Donbas, Herson i Zaporožje sada sastavni dijelovi Rusije. Ukrajina takve tvrdnje odlučno odbacuje, a gotovo sve države svijeta smatraju da te teritorije pripadaju Ukrajini.

Ukrajina i evropski lideri ističu da Rusiji ne smije biti dopušteno da ostvari svoje ciljeve nakon onoga što opisuju kao imperijalno "otimanje teritorije". Evropske sile upozoravaju da bi, u slučaju ruske pobjede, Moskva u budućnosti mogla ugroziti i zemlje članice NATO-a. Rusija takve tvrdnje naziva besmislenim i poručuje da nema namjeru napasti nijednu članicu NATO-a.

Ruska strana, s druge strane, tvrdi da evropski lideri nastoje opstruirati mirovne pregovore postavljanjem uslova za koje unaprijed znaju da su neprihvatljivi za Moskvu, koja je tokom 2025. godine dnevno zauzimala između 12 i 17 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.

Vladimir Putin rat u Ukrajini predstavlja kao prelomni trenutak u odnosima sa Zapadom, za koji tvrdi da je ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, širenjem NATO-a i zadiranjem u ono što Moskva smatra svojom sferom uticaja.

Putin je u više navrata poručio da je otvoren za mirovni sporazum, ali isključivo onaj koji bi bio zasnovan na realnom stanju na terenu.

Sjedinjene Američke Države procjenjuju da je u ratu do sada poginulo ili ranjeno oko milion ruskih i ukrajinskih vojnika, dok Moskva i Kijev zvanično ne objavljuju podatke o gubicima.

Video pogledajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/au)