Saobraćajne nesreće u Bosni i Hercegovini odnose stotine života godišnje, ali društvo na njih, upozorava ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, reaguje gotovo ravnodušno. Gostujući u Jutarnjem programu Federalne televizije, Forto je poručio da su bh. ceste postale prostor u kojem se svakodnevno sudaraju loša infrastruktura, nedovoljna edukacija, bahata vožnja i neefikasan sistem kontrole, te najavio reforme koje bi trebale pooštriti standarde obuke vozača, tehničkih pregleda i kažnjavanja opasnog ponašanja u saobraćaju.

Govoreći o razmjerama problema, Forto je podsjetio da je prošle godine na cestama u BiH poginulo 288 osoba, ocijenivši da bi svako drugo stradanje takvih razmjera izazvalo vanredno stanje i hitnu reakciju institucija.

- Kada ljudi stradaju u saobraćaju, nekako smo se navikli na to - upozorio je ministar, ističući da se pitanje sigurnosti na cestama mora mnogo ozbiljnije nametnuti u javnom prostoru.

Kao ključne uzroke saobraćajnih nesreća naveo je kombinaciju neodgovornog ponašanja učesnika u saobraćaju i nedovoljno sigurne infrastrukture. Posebno je apostrofirao kulturu vožnje i odnos prema pješacima i biciklistima, naglašavajući da problem nije u nepoznavanju propisa, nego u njihovom ignorisanju.

- Svi znaju da pješak ima prednost, ali kod nas često imate situaciju da vozači pokušavaju proći prije njega, iako ih nekoliko metara dalje čeka crveno svjetlo. To je pitanje kulture - rekao je Forto.

Kao primjer drugačijeg pristupa naveo je Helsinki, koji prošle godine nije zabilježio nijednu smrtno stradalu osobu u saobraćaju, zahvaljujući dugoročnim ulaganjima u infrastrukturu i obrazovanje. Upravo u tome, smatra Forto, leži ključ dugoročnog rješenja i za Bosnu i Hercegovinu – u kombinaciji sigurnijih cesta, efikasnijeg sistema i promjene svijesti učesnika u saobraćaju.

Ministar se osvrnuo i na sistem obuke vozača u Bosni i Hercegovini, za koji smatra da mora proći ozbiljne reforme. Posebno je problematizirao činjenicu da instruktor vožnje u BiH licencu može steći nakon svega 35 sati obuke, dok su standardi u pojedinim evropskim državama višestruko strožiji – u Hrvatskoj je, primjerice, potrebno oko 900 sati.

- Ne može baš svako dobiti to zvanje nakon vikend-obuke - poručio je Forto.

S tim u vezi najavio je izradu novih pravilnika kojima bi se pooštrili kriteriji za instruktore vožnje i ispitivače, te povećala uloga saobraćajnih stručnjaka u procesu edukacije vozača. Najavio je i izmjene zakona kojima bi bio omogućen videonadzor tokom polaganja vozačkih ispita, s ciljem povećanja transparentnosti i smanjenja mogućnosti zloupotreba.

Forto je upozorio i na problem tehničke ispravnosti vozila, podsjećajući da je prosječna starost automobila u BiH između 16 i 17 godina. Uprkos tome, statistike tehničkih pregleda pokazuju gotovo zanemariv broj neispravnih vozila, što, prema njegovim riječima, otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju sistema kontrole.

- Na skoro 900 hiljada tehničkih pregleda godišnje u Federaciji imamo tek simboličan broj neispravnih vozila, manje od 20. To jednostavno nije realno - rekao je Forto, dodajući da se postojeći propisi moraju mnogo dosljednije provoditi, ali i da građani često ne prepoznaju da je tehnički pregled prvenstveno pitanje njihove sigurnosti.

Dotakao se i pitanja bahate vožnje, koju vidi kao jedan od najvećih problema na bh. cestama. Ministar je potvrdio da već duže vrijeme pokušava izmijeniti državni Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja, star više od 20 godina, kako bi se bahata vožnja precizno definisala i strožije kažnjavala, uključujući mogućnost oduzimanja vozila višestrukim prekršiocima.

Ipak, tvrdi da izmjene zakona usporavaju politička neslaganja, budući da vlasti u Republici Srpskoj ovo pitanje tumače kao prenos nadležnosti, iako se, kako kaže, radi isključivo o sigurnosti građana.

- Nadam se da će neka zdravorazumska politika u narednom periodu dozvoliti da ovaj zakon unaprijedimo, a ove podzakonske akte ću ja svakako unaprijediti - poručio je Forto.

Govoreći o provođenju zakona, podržao je širenje sistema videonadzora i upotrebu kamera u kontroli saobraćaja, ali je naglasio da sama tehnologija nije dovoljna bez dosljednog kažnjavanja i promjene svijesti vozača. Prema njegovim riječima, sigurnost na cestama neće se postići samo represijom, nego dugoročnom promjenom kulture ponašanja u saobraćaju.

(DEPO PORTAL/ad)