Selektorica Takmičarskog programa - dokumentarni film ovogodišnjeg 31. Sarajevo Film Festivala Rada Šešić za publiku je izabrala 20 filmova od 300 koliko ih je ove godine bilo prijavljenih za Takmičarski dokumentarni program.

- To je više nego lani i pokazuje da autori žele da imaju čak i svjetske premijere baš kod nas. Imamo ove godine pet svjetskih i tri internacionalne premijere. Izabrano je na kraju selekcije 12 cjelovečernjih dokumentaraca i osam kratkih te jedan film izvan konkurencije - izjavila je selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film Sarajevo Film Festivala Rada Šešić u razgovoru za Fenu.

Govoreći o filmovima koji će ove godine biti prikazani u okviru tog programa, kazala je da unatoč očiglednim odjecima tragedija na globalnom nivou, autori dokumentaraca slave snagu ljubavi kao najjačeg životnog pokretača, bilo da se radi o obiteljskim ili ratnim pričama.

- Posebna vrijednost je u tome da se i kroz te, naizgled samo obiteljske priče, može saznati dosta o sociopolitičkim uvjetima života u određenoj sredini. Imamo nekoliko filmova o roditeljima, dva o očevima i dva o majci. Svaki je dirljiv i poseban. U programu su i dva filma o kreaciji i stvaralaštvu koja donose promišljanje vremena iz prošlosti Jugoslavije - filmovi 'Treći svijet' hrvatskog reditelja i publiciste Arsena Oremovića o grupi Haustor te djelo slovenskog sineaste Damjana Kozole o umjetničkoj grupi OHO (OHO Film je izvan takmičarskog dijela) - navela je Šešić.

Osvrnuvši se i na ratne te porodične priče kojima se bave izabrani filmovi, ističe kako program otvara bh. film "Bosanski vitez“ Tarika Hodžića, u produkciji Adnana Ćuhare. Ovo je film koji, kako je navela, na gotovo bajkovit i vizuelno romantičan način istražuje porijeklo Bosanaca a sve kroz istrazivačku priču hrabrog borca Armije BiH Seada Delića.

- Druga dva domaća filma su 'Steel hotel Song' Bojana Stojčića, koja govori o postratom periodu raspadu velikih poduzeća, propadanju hotela, važnih objekata. To je vizuelna opservacija na rubu meditativne art-forme - kaže Šešić.

Ističe kako je zanimljiv i domaći kratki dokumentarac meditativno poetske strukture "Svaki put kad odeš, ponovo se rađaš" Mladena Bundala koji odlazi od roditeljskog doma i majke jer se preselio u Brisel.

- Posebno raduje da ćemo po drugi put imati film autorice romskog porijekla 'Vidio sam Suno' koja donosi priču o romskoj obitelji s Kosova prognanoj tokom rata. Nakon dugogodišnjeg života u Njemačkoj, djeca i majka su ponovo brutalno prognani i vraćeni na Kosovo. Tu snažnu priču pratila je skoro petnaest godina mađarska rediteljica Katalin Barsony. O sudbini Ukrajine imamo tri filma, sva tri iz posve različitih uglova opserviraju ratna zbivanja. Film 'Divia' reditelja Dmytra Hreshka, koji je učestvovao i na našoj radionici Docu Rough Cut Boutique, usredsređuje se na agresivno uništavanje i trovanje prirode u ratu. Film je posve bez riječi, ali elokventno progovara snagom impresivnih slika i zvuka - kazala je Šašić.

Ističe i film koji istražuje osebujnu autorsku formu, austrijsko-ukrajinski po proizvodnji, no posve ukrajinski po autorima i tematici – "Militantropis“ (premijera na festivalu u Cannesu) rediteljskog trija Yelizavete Smith, Aline Gorlove i Semona Mozghovyja.

- Film istražuje na kinematografski izuzetno kreativan način kako se rat uvlači u čovjeka, apsorbira ga i time postaje dijelom ljudskog bivstvovanja. A "Cuba i Alaska" Yegora Troyanovskog je ukrajinska saga o dvije djevojke koje odlaze na front kao medicinske sestre. Film o užasu rata, a opet ispunjen ljubavlju i smijehom - kaže Šešić.

Govoreći o tome koliko u filmovima koji su inspirisani nerijetko bolnim, tragičnim temama, ima nade, optimizma i koliko su ti filmovi korektiv ili ogledalo stvarnosti, Šešić naglašava da se u nekoliko filmova vrlo ozbiljne i traumatične priče završavaju optimizmom. U filmu "Doći će naše vrijeme“ premijerno prikazanom na festivalu u Berlinu, možda najiskusnija autorica u cijeloj selekciji Ivette Locker prati ljubavnu priču migranta iz Afrike i Austrijanke. Njihova ljubav treba nadjačati predrasude i rigidni sistem.

- Zadivljuje upornost i predanost autora - neki su filmovi stvarani skoro cijelo desetljeće, a jedan i puno duže, poput filma Imama Hassanova iz Azerbejdžana 'Sanjari: Ljudi svjetlosti' koji donosi priču o treneru ženskog fudbala. Ovaj film je puno više od priče o sportu, to je unutrašnji krik sanjara koji progovara o aktivnom otporu protiv tradicije i društvenih predrasuda, a sanjar je i sam autor koji pokušava opstati na sceni kreativnog dokumentarca u svojoj zemlji - navodi Šešić.

S obzirom na činjenicu da su dokumentarni filmovi kako za aktere tako i autore prilika za katarzu i za suočavanje sa samim sobom, ona je precizirala da upravo u nekoliko njih autori koriste film kao medij konfrontacije s vlastitim problemima u životu.

-  U rumunskom dirljivom filmu 'Tata' pratimo pokušaj ponovnog povezivanja kćerke - autorice filma Line Vdovii (drugi reditelj je njezin suprug Radu Ciorniciuc) s ocem koji je iz Moldavije otišao na rad u Italiju. Nekadašnji nasilnik i grubijan, sadašnja žrtva kapitalističkog izrabljivanja, vapi za pomoć. Gruzijski 'Ugovor na 9 mjeseci' donosi potresnu sudbinu žene koja kontinuirano zarađuje kao surogat majka kako bi školovala kćerku. Autorica Ketevan Vashagashvili pratila je junakinju skoro deset godina. Na kraju filma, majka se upisuje u isti razred kao kćerka i dobiva diplomu - kazala je u razgovoru za Fenu u osvrtu na ovogodišnju selekciju Takmičarskog programa - Dokumentarni film selektorica Rada Šešić.

Filmovi iz Takmičarskog programa - dokumentarni film Sarajevo Film Festivala biće prikazivani u kinu Cineplexx. Program počinje u subotu, 16. augusta u 15.30 i otvara ga bh. film "Bosanski vitez" autora Tarika Hodžića.

(FENA/au)