Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je pod znakom pitanja. Gotovo dvije godine nakon njenog uvođenja, sve se glasnije govori o mogućim izmjenama zakona koje bi pojedinim trgovinama omogućile rad nedjeljom. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Samir Kurtović u razgovoru za N1 otkrio je da se razmatra model prema kojem bi manje, porodične trgovine mogle raditi nedjeljom, dok bi za velike trgovačke lance zabrana ostala na snazi. Istovremeno, sindikat najavljuje borbu za veće minimalne plate, dva slobodna dana sedmično i dodatak od najmanje 50 posto za rad nedjeljom.

Male trgovine bi mogle raditi, veliki trgovački lanci ne

Kurtović je u razgovoru  kazao da su o mogućim izmjenama već vođeni razgovori između predstavnika Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata.

- Mi smo već imali više sastanaka sa Vladom Federacije, Udruženjem poslodavaca i sindikatom, gdje je određeni dio poslodavaca tražio da ta nedjelja bude radna - rekao je Kurtović.

Prema njegovim riječima, tokom razgovora načelno je razmatrana mogućnost da manje privatne trgovine rade nedjeljom, ali pod posebnim uslovima.

- Okvirno je tada dogovoreno, koliko imam informacije, da određene osobe koje imaju privatne firme, trgovine, mogu raditi nedjeljom, u smislu da neko od njihove porodice radi tu nedjelju. A da ove velike firme ne mogu raditi nedjeljom -pojasnio je.

Ipak, naglašava da konačna odluka još nije donesena te očekuje da će se ovo pitanje, nakon formiranja nove Vlade FBiH, ponovo naći na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Podjele i među sindikatima: Neki radnici žele raditi nedjeljom zbog veće zarade

Zanimljivo je da ni unutar sindikalnih organizacija ne postoji jedinstven stav o neradnoj nedjelji.

- Određeni broj granskih sindikata je za radnu nedjelju, a određeni broj granskih sindikata je za neradnu nedjelju - kazao je Kurtović.

Zbog toga će Savez samostalnih sindikata održati sjednicu Upravnog odbora na kojoj će predsjednici granskih sindikata razmotriti ovo pitanje i donijeti zvaničan stav.

Kurtović ističe da postoje radnici kojima neradna nedjelja mnogo znači, ali i oni koji bi željeli raditi kako bi ostvarili dodatnu zaradu.

- Mi imamo i pozive određenih radnika, pa: 'Predsjedniče, zašto mi ne radimo nedjeljom, kad bih ja dodatak na platu imao 50 posto za taj dan kada radim?' I onda bi bila puno veća plata -  naveo je Kurtović, prenoseći stavove radnika.

S druge strane, dodaje da postoje zaposleni kojima je nedjelja prijeko potreban dan odmora.

Najavio je da će Savez, nakon usaglašavanja stavova svojih članica, na Ekonomsko-socijalnom vijeću predložiti određene izmjene zakona kojim je regulisana neradna nedjelja.

Dva slobodna dana i dodatak od 50 posto za rad nedjeljom

Jedno od ključnih pitanja za sindikat jeste i donošenje općeg kolektivnog ugovora, koji u Federaciji BiH ne postoji već devet godina.

Kurtović je kazao da je nacrt ugovora prije dva mjeseca dostavljen Vladi FBiH i Udruženju poslodavaca, a da je sastanak s predstavnicima poslodavaca planiran za narednu sedmicu.

Prema njegovim riječima, takav ugovor odnosio bi se na približno 500.000 zaposlenih u Federaciji BiH.

Posebno je naglasio potrebu da se radnicima osiguraju dva slobodna dana tokom sedmice.

- Od tih sedam dana, neko bi trebao imati dva dana slobodna. Ako neko radi nedjeljom, on bi bio slobodan i ponedjeljak - kazao je.

Dodao je da je općim kolektivnim ugovorom koji sindikat predlaže predviđen i dodatak od 50 posto za rad nedjeljom.

Minimalna plata od 1.260 KM, za visoku stručnu spremu još 400 KM više

Osim pitanja neradne nedjelje, Kurtović je govorio i o zahtjevima sindikata za povećanje minimalnih plata, posebno u kontekstu kontinuiranog rasta troškova života.

Podsjetio je da je sindikat ranije predlagao da najniža plata bude vezana za prosječnu platu u Federaciji BiH, odnosno da iznosi 70 posto prosječne plate.

- Da je podržano to prošli put, mi smo predložili 70 posto od prosječne plate da bude najniža plata. Ona bi bila, ne 1.026, nego negdje oko 1.260 maraka, ta najniža plata, sa osnovnom školom. Sa srednjom bi bila 200 maraka viša, sa visokom još 200 maraka -  kazao je Kurtović.

Prema tom prijedlogu, najniža plata za radnike s osnovnom školom iznosila bi približno 1.260 KM, za radnike sa srednjom stručnom spremom 1.460 KM, a za one s visokom stručnom spremom 1.660 KM.

Riječ je o prijedlogu sindikata, a ne o iznosima koji su usvojeni ili zakonski utvrđeni.

Kurtović smatra da je neophodno uskladiti primanja radnika s rastom potrošačkih cijena, upozoravajući da mnogi zaposleni imaju ista primanja uprkos svakodnevnim poskupljenjima.

- I zato mi pozivamo i Vladu i Udruženje poslodavaca da napokon riješimo ovo pitanje i da radnici ostaju u Bosni i Hercegovini da rade, a ne da idu iz Bosne i Hercegovine zato što imaju niska primanja - poručio je.

Šta slijedi nakon formiranja nove vlasti?

Kurtović očekuje da će se nakon formiranja nove Vlade FBiH otvoriti razgovori o mogućim izmjenama propisa koji regulišu neradnu nedjelju, ali i o drugim pitanjima radničkih prava.

Savez samostalnih sindikata u međuvremenu će pokušati usaglasiti nacrt općeg kolektivnog ugovora s poslodavcima, nakon čega bi dokument trebao biti upućen na razmatranje Ekonomsko-socijalnom vijeću.

Za sada nema konačnog dogovora o promjeni režima rada nedjeljom. Hoće li pojedine trgovine ponovo otvoriti vrata posljednjeg dana u sedmici, pod kojim uslovima i uz kakvu zaštitu radnika, zavisit će od predstojećih pregovora i odluka nadležnih institucija.

(DEPO PORTAL/af)