Prethodna izborna kampanja nije prošla bez slanja predizbornih SMS poruka i poziva građanima, bez njihove saglasnosti, da glasaju za određene kandidate, što je ponovo otvorilo pitanje zaštite ličnih podataka. Dok institucije često ostaju nemoćne u utvrđivanju prekršaja, sagovornici Detektora ističu važnost veće opreznosti samih građana.

Melani Isović, aktivistkinja iz Banje Luke, u jeku predizborne kampanje za Opće izbore je na svoj privatni broj telefona dobila dvije SMS poruke u kojima se pozivaju građani da glasaju za kandidate stranke Ujedinjena Srpska – Nenada Stevandića i Valentinu Kecman.

Isović je, kako je ispričala, ta poruka iznervirala i zapitala se otkud stranci Ujedinjena Srpska njen broj i ko se odlučio da je ispravno koristiti ga za slanje političkih poruka.

- Kandidatkinju sam potražila na Googleu i vidjela da je u pitanju v. d. direktorica Aerodroma Republike Srpske. Što to govorim? Da biste znali da uopšte po imenu i prezimenu nisam znala ko je osoba na prvu, a kamoli da sam s tom osobom imala bilo kakav kontakt ili da sam joj mogla dati svoj broj telefona - pojasnila je Isović. 

Ona tvrdi kako nikad ranije nije ni poslovno kontaktirala s navedenom kandidatkinjom. Nekoliko sati nakon prve, stigla je druga poruka – da glasa za Nenada Stevandića.

Navela je kako nikad ranije nije dobijala ovakvu vrstu poruka te da su joj se, nakon dijeljenja iskustva na društvenoj mreži Facebook, javili brojni ljudi koji su joj rekli da su imali slična iskustva. 

- Neki su dobijali SMS poruke, neki telefonske pozive, a neki i jedno i drugo. Javila mi se i jedna komšinica koja mi je rekla da je u ovom periodu dobijala pozive i poruke od čak pet različitih kandidata i kandidatkinja - ispričala je Isović i dodala da je kontaktirala stranku Ujedinjena Srpska, te slučaj prijavila Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) za zloupotrebu javnih sredstava i resursa.

Iz CIK-a su joj odgovorili da nisu mogli utvrditi elemente zloupotrebe javnih sredstava i resursa. Iz dostavljenih fotografija ekrana, kako stoji u odgovoru CIK-a, vidljivo je da su sporne SMS poruke stigle od “Stevandic 1” i “Valentina 9”, ali da nisu mogli utvrditi tačan identitet pošiljaoca, niti da li se radi o osobama koje su ovjereni kandidati na predstojećim izborima ili nosioci nekih izvršnih funkcija, niti je vidljiv broj telefona.

- Osim toga, podnositelj prijave ničim nije dokazao da su zloupotrijebljena javna sredstva i resursi od strane nekog nosioca mandata/nosioca izvršne funkcije suprotno zakonskim odredbama o zabrani zloupotrebe javnih sredstva i resursa u svrhe izborne kampanje - stoji u obrazloženju CIK-a koje je Detektoru proslijedila Isović.

Detektor je poslao upit i stranci Ujedinjena Srpska, iz koje do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH za Detektor su naveli da slanje promotivnih ili političkih SMS poruka bez prethodne saglasnosti građana predstavlja kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. 

Kako navode, ponuditelji usluge direktnog marketinga odnosno političkog marketinga mogu iskoristiti javno objavljene kontakte iz određenih imenika, te ostvariti prvi kontakt s potencijalnim korisnikom i zatražiti saglasnost istog kako bi mu se dostavljali reklamni sadržaji ili ponude. 

- Navedeno znači da su pri prvom kontaktu ponuditelji usluga putem takve vrste marketinga dužni zatražiti suglasnost nositelja podataka kako bi ga dalje obavještavali o svojim proizvodima, uslugama ili kampanjama - stoji u odgovoru Agencije.

Dalje iz Agencije navode da ukoliko osoba ne želi primati takve sadržaje, ponuditelj usluga mora izbrisati njen kontakt iz svojeg imenika te da osoba može u bilo kojem trenutku povući svoju saglasnost i otkazati primanje takvih sadržaja. Ponuditelji usluga dužni su bez odlaganja postupiti po zahtjevu dotadašnjeg korisnika usluga.

- Sve osobe u slučaju kršenja prava na privatnost mogu podnijeti prigovor Agenciji. Ukoliko se utvrdi nepravilnost, Agencija može kontrolorima zabraniti takvu obradu podataka, te i sankcionirati iste u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka - naveli su u odgovoru.

Iz Agencije ističu da je, u slučaju nepoštivanja Zakona o zaštiti osobnih podataka i rješenja Agencije u postupcima provođenja izravnog marketinga, zakonom propisana novčana kazna od 20.000 KM do 40.000.000 KM ili u slučaju poduzetnika do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu finansijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos viši. 

Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, naveo je da je najveća odgovornost u zaštiti ličnih podataka na građanima koji svoje lične podatke još uvijek “olako dijele s različitim davaocima usluga”.

Prema njegovim riječima, većina građana, kada pokušava konzumirati neku online uslugu, pri unosu ličnih podataka uopšte ne postavlja pitanje da li su toj organizaciji ili kompaniji od koje uzimaju uslugu neophodni svi traženi podaci i da ne pitaju kako će se koristiti njihovi lični podaci.

- Tu govorim o društvenim mrežama, gdje vrlo rado i često ostavljamo svoje podatke i raznim anketarima koji nas zovu putem telefona, šalju poruke, pogotovo ako se radi o nekakvim ponudama, da ćemo nešto dobiti, da se prijavimo za nagradnu igru putem slanja svog broja telefona ili slično - pojasnio je Mrdović.

Mrdović je naglasio da građani imaju mogućnost da pogledaju koje podatke neka organizacija ima o njima, da ih izmijene ako su netačni i da ih obrišu. 

- To je ono pravo na zaboravljanje. Međutim, ako smo te podatke dali i više zaboravili kome smo ih dali, onda je jako teško za nas utvrditi ko sve ima naše lične podatke - pojasnio je.

Mrdović navodi da su u mnogim slučajevima određena pravila napisana sitnim slovima, gdje mi prešutno dajemo pristanak za korištenje podataka.

Isović kaže da BiH ima zakonski okvir koji građanima daje prilično jasnu zaštitu ličnih podataka, posebno nakon što je počeo da se primjenjuje Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, koji je usklađen s evropskim standardima, ali da se postavlja pitanje primjene zakona u praksi.

- U Bosni i Hercegovini nije problem uvijek u tome što nemamo zakon. Problem je što često imamo dobre zakone koji ostanu mrtvo slovo na papiru ili se primjenjuju selektivno, odnosno onda kada to nekome odgovara - dodala je Isović.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)