Zdravstvo je temelj društvene dobrobiti i ekonomske stabilnosti, ali zbog dugoročnog zapostavljanja, zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo suočava se s ozbiljnim izazovima, posebno u pogledu zastarjele opreme, loše infrastrukture i neefikasne organizacije bolničkih kapaciteta.

Primarijus doktor Sanko Pandur, kardiohirurg s dugogodišnjim iskustvom i  v.d. direktor discipline za nastavu i nauku KCUS iznio je detalje o trenutnom stanju i esencijalnim prioritetima za unapređenje zdravstvene zaštite. Na temelju njegovih riječi, jasno je da su potrebna ozbiljna ulaganja u modernizaciju infrastrukture i edukaciju medicinskog kadra kako bi se postigao napredak u zdravstvu.

- Dugoročno gledano, neophodna je modernizacija svih tehnoloških uređaja koji se koriste u bolnicama, a iznos ulaganja za obnovu može biti ogroman. Kada govorimo o medicinskoj opremi, govorimo o milionskim ulaganjima koja su neophodna - ističe primarijus Pandur.

Za usporedbu, on navodi budžet najboljih svjetskih bolnica, poput Karolinske bolnice u Štokholmu, koja s budžetom od devet milijardi eura godišnje nudi vrhunsku medicinsku uslugu.

- Mi na KCUS-u s budžetom od oko 300 miliona maraka ne možemo ostvariti ni sličan nivo. Za toliko mali iznos nemoguće je ostvariti idealnu medicinsku skrb - kaže primarijus Pandur.

Osim toga, primarijus Pandur ukazuje na problematične uslove u mnogim bolnicama, gdje elementarni standard liječenja nije zadovoljen. 

- Stare bolničke zgrade, s višekrevetnim sobama bez kupatila, čine osnovne uvjete boravka pacijenata lošima - objašnjava.

Hitna ulaganja

O ovoj temi govorio je i ministar zdravstva Kantona Sarajevo, dr. Enis Hasanović, koji je istakao da je infrastruktura zdravstvenih ustanova jedan od najvećih problema. Mnoge zgrade, poput Hitne pomoći, koja datira iz 1978. godine, su zastarjele, dok je u bolnicama neophodna modernizacija opreme. Ovaj zastarjeli sistem dodatno otežava rad medicinskog osoblja i smanjuje kvalitet usluga za pacijente.

- Ova situacija značajno utječe na funkcionalnost zdravstvenog sistema i zahtijeva hitna ulaganja kako bi se osigurala zdravstvena zaštita - komentirao je ministar Hasanović, te dodao da uprkos osiguranim sredstvima za modernizaciju opreme i infrastrukture u 2024. godini, administrativni problemi često usporavaju implementaciju planova, što prolongira prijeko potrebne promjene.

Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije, primarijus doktor Izet Hočko, smatra da su problemi  zastarjele opreme i infrastrukture, te nepravilnog upravljanja i nadzora identifikovani odavno, ali se nikad nije sistematično i stručno pristupilo mjerama za njihovo rješavanje. 

- Problemi se ne mogu riješiti preko noći, ali ozbiljni koraci i aktivnosti mogu da se poduzmu radi postizanja bolje, kvalitetnije, efikasnije i efektivnije zdravstvene zaštite za sve pacijente, a ako to izostane zdravstveni sistem u ovom stanju dugoročno je neodrživ - tvrdi doktor Hočko.

Ekonomski stručnjaci često naglašavaju važnost promjene pogleda prema zdravstvu. Tvrde da zdravlje nije samo biološki faktor, već i ekonomski temelj, te da produktivni, zdravi ljudi doprinose ekonomiji, dok bolesti i neadekvatna njega stvaraju ozbiljne troškove za društvo.

Pored problema s infrastrukturom i opremom, zdravstveni sistem u KS se suočava i sa  izazovima neadekvatne organizacije upravljanja resursima. 

Upravo na tu temu, primarijus doktor Sanko Pandur ističe problem koordinacije između različitih bolnica i zdravstvenih ustanova, što otežava pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Prema njegovim riječima, tri bolnice u Kantonu Sarajevo koje zbrinjavaju ležeće pacijente imaju različite infrastrukture, ali tvrdi i da je tanka linija u pružanju sekundarne i tercijarne zdravstvene usluge. U tom kontekstu, on smatra da bi javnost trebala prestati previše fokusirati na razliku između sekundarnog i terciarnog nivoa zdravstvene zaštite, jer bolesnicima je potrebno pružiti najbolju moguću uslugu bez obzira na nivo.

Konkretne mjere

Za poboljšanje trenutnog stanja, primarijus Pandur predlaže konkretne mjere – obnovu tehnike, veću edukaciju kadra i usmjerenje na ključne oblasti koje zahtijevaju najviše pažnje. Također, ističe potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s evropskim standardima kako bi se osigurao konkurentan zdravstveni sistem.

U Bosni i Hercegovini, izdvajanja za javno zdravstvo značajno su manja u odnosu na evropske standarde, pa čak i na zemlje u regiji, što je djelimično posljedica činjenice da su cijene pregleda i medicinskih usluga u javnom zdravstvu izrazito niske i subvencionirane, čime se sistem suočava s ograničenim budžetom za modernizaciju i razvoj.

Zadnjih decenija suočavamo se sa javnim i privatnim sektorom u zdravstvu. Oba sektora u pogledu cijena usluga trebala bi  biti ravnopravna kako bi utakmica u pružanju usluga  bila korektna. Potom dolazi procjena kvaliteta medicinske usluge među ustanovama koja ima vrlo stroge kriterije. 

- Dokle god subspecijalistički pregled košta 18 maraka, što je ekvivalentno cijeni 1,5 kilograma špinata, ne možemo očekivati kvalitetnu medicinu. Kada moderna i savremena operacija žučne kese kod nas košta 450 maraka, dok je u prvoj susjednoj zemlji četiri puta skuplja, a u nešto daljoj deset puta skuplja, postaje jasno da su finansijska ulaganja i dobro promišljena strategija ključ za napredak - objašnjava primarijus Pandur.

Na kraju, primarijus doktor Sanko Pandur kazuje da problem izmiještanja pacijenata radi dijagnostike i liječenja u inostranstvo mora biti razmotren sa svih aspekata kako bi markirali ulaganja u deficitarne struke i omogućili pacijentima liječenje blizu kućnog praga.

- Ipak, ovdje se obavlja ogroman obim posla sa ograničenim brojem kadrova i suboptimalnom tehničkom podrškom, kako u Kliničkom centru, tako i u Općoj bolnici i imamo bolje rezultate od očekivanih - zaključio je primarijus Sanko Pandur.

(DEPO PORTAL/ad)