"Dok Kolosej stoji, stajat će i Rim, kad Kolosej padne, past će i Rim. Kad padne Rim, past će i svijet“, drevna je izreka o najvećem amfiteatru Rima i antike, odnosno najvećem kazalištu uopće. Izgradnju neuništivog diva je započeo car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca, a od kamena i betona gradilo ga je čak 60 tisuća robova. Završen je oko 80. godine naše ere. 

Koristio se za razne spektakle, gladijatorske borbe, kao i javna pogubljenja. Borbe su se održavale pred 60 tisuća ljudi, od kojih je 10 tisuća stajalo. Također, napravljeno je i 76 ulaza, pa čak i pokretni krov koji je štitio gledatelje od sunca i kiše. Ogromna konstrukcija platna s konopcima pružala je sjenu za gledatelje.

Procjenjuje se kako je u areni za vrijeme borbi život ukupno izgubilo više od pola milijuna ljudi i više od milijun životinja. Ponekad bi se ubilo 10 tisuća životinja u samo jednom danu.

Svi stari Rimljani imali su pravo besplatnog ulaska u Kolosej, a za vrijeme spektakla dijelila se i hrana. Festivali su trajali dugo, neki i do 100 dana, tako da su se ovdje nekad odvijale i prave bakanalije. S vremenom su Kolosej uništile mnoge prirodne katastrofe. Potresi iz 847. i 1231. godine napravili su najviše štete i „najzaslužniji“ su za današnji izgled arene.

Kolosej je imao složen sustav podzemnih hodnika, poznatih kao hipogeum. Ondje su čekali gladijatori i držale su se životinje, prije nego što bi stigli u arenu. Jedan od tunela starih 2000 godina, koji su nekoć koristili rimski carevi i ugledni gosti, kako bi neopaženo ušli u Kolosej bez miješanja s pukom, otvorio se za javnost tek nedavno i posjetiteljima nudi rijedak uvid iza pozornice antičke arene.

Skriveni tunel 

Prolaz dug 55 metara nosi ime po caru Komodu, nemilosrdnom vladaru koji je u tunelu preživio pokušaj atentata. Komod je i sudjelovao u gladijatorskim borbama; odjeven kao Herkul ubijao je nemoćne borce i životinje. Prema podacima Arheološkog parka Koloseja, jednom prilikom je pred oduševljenom publikom odrubio glavu noju.

Komodov tunel otkrili su francuski arheolozi u 19. stoljeću, a nedavnom obnovom uređena je rasvjeta koja oponaša prirodno svjetlo. Kroz staklene zidove posjetitelji mogu promatrati iskapanja na djelu – i zamišljati kako je nekoć bilo carevima na putu do Koloseja, prenosi Punkufer.hr.

Fotografije pogledajte ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)