Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta naše zemlje Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima, piše Klix.ba.

Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.

Riječ je o sasvim novom pristupu koji HDZ evidentno pokušava maksimalno naglasiti, a izgledno ohrabreni nakon usvajanja Strateškog kompasa Evropske unije gdje se u dokumentu spominju konstitutivni narodi.

Šta ustvari predlaže HDZ?

Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.

Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.

HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.

Za šta bi služili ti podaci?

Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.

Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidiranja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se naprimjer "Mustafa Mustafić" iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.

Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.

Koje su zamke?

Prema predloženom zakonu, osoba kada se rodi i roditelji joj u lične dokumente upišu pripadnost konstitutivnom narodu i osoba na osnovu toga ostvaruje svoja građanska prava, kasnije ima jednom priliku da to promijeni nakon što osoba postane punoljetna.

Međutim, zakon ne rješava pitanje šta je s osobama koje se izjašnjavaju kao "građanin BiH", dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Da li se onda Azra Zornić i slični mogu prijaviti na konkurs u državnu instituciju ako se izjasne kao "građani ili građanke BiH"? Da li će njih država diskriminisati i onemogućiti im zaposlenje ako se ne izjasne da pripadaju jednom od konstitutivnih naroda ili nacionalnoj manjini.

Ostaje da se vidi šta će na ovaj prijedlog zakona reći Agencija za zaštitu ličnih podataka.

(DEPO PORTAL/md)