Zastupnik NES-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić iznio je niz ozbiljnih primjedbi na odluku Tužilaštva BiH da ne provede istragu protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma. Emrić tvrdi da je postupanje Tužilaštva u ovom predmetu pokazalo da za pojedine policijske rukovodioce zakoni Bosne i Hercegovine ne vrijede.

Emrić i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović podnijeli su 21. jula 2025. godine krivičnu prijavu protiv Ćuluma zbog sumnje da je počinio više povezanih krivičnih djela. Obavijest da istraga neće biti provedena dobili su 28. oktobra 2026. godine, nakon više od 15 mjeseci, prenosi Raport.

- Dakle, Tužilaštvu je trebalo čak 15 mjeseci da donesu naredbu o neprovođenju istrage. Šta na to reći osim da čestitam na ovakvoj, pod navodnim znacima, 'tužilačkoj ažurnosti' - poručio je Emrić.

Nakon što su primili obavijest, 30. oktobra zatražili su uvid u spis i produženje roka za podnošenje pritužbe. Tužilaštvo im nije odobrilo uvid u spis, ali im je omogućilo dodatnih osam dana za podnošenje pritužbe.

„Za takve policijske rukovodioce zakoni ne vrijede“

Emrić je na konferenciji za medije posebno kritikovao način na koji, prema njegovom mišljenju, Tužilaštvo BiH postupa u predmetima koji se odnose na rukovodioce državnih policijskih institucija.

- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u kojem se primjenjuje nezakonito Opće obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka, sada je organizirano i postupa tako da, ako ste direktor državnog policijskog organa kao što je Državna agencija za istrage i zaštitu, ako imate potpunu političku podršku svog vladajućeg stranačkog šefa, te ako ste poslušnik i podređeni vladajućim stranačkim strukturama ispunjavajući njihove želje i zahtjeve, onda možete da radite šta hoćete i kako hoćete - rekao je Emrić.

Dodao je da se, prema njegovim riječima, takvi rukovodioci mogu povući s funkcije i vratiti na nju kada žele.

- U takvim odnosima, za takve politički podređene policijske rukovodioce zakoni Bosne i Hercegovine ne vrijede i na njih se zakoni ne primjenjuju. Oni mogu da napuste dužnost direktora kada oni hoće, ili bolje rečeno kada im stranački šef to kaže ili ih javno pozove da svrgnu rukovođenje državnog policijskog organa kako ne bi imao tko uhapsiti njihovog šefa. Oni se mogu vratiti na funkciju kada oni hoće. Mogu imati neopravdano odsustvo sa radnog mjesta koliko oni hoće, više i od četiri mjeseca, nije uopće bitno koliko, jer za njih nema ni zakona ni sankcije - naveo je Emrić.

Zaključio je da su, prema njegovom stavu, upravo u predmetu protiv Ćuluma takvi odnosi došli do izražaja.

- Oni su nedodirljivi jer Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pod rukovođenjem glavnog tužioca Milanka Kajganića kaže da oni mogu to raditi na takav način i njima je, po tumačenju tužiteljice Vedrane Jovičić, sve to dozvoljeno da rade. Sve navedeno je nama, podnosiocima krivične prijave, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokazalo i dokazalo u konkretnom krivičnom predmetu protiv Darka Ćuluma - kazao je.

Sporni ostavka i povratak na čelo SIPA-e

Jedan od ključnih dijelova pritužbe odnosi se na Ćulumovu ostavku na mjesto direktora SIPA-e 18. marta 2025. godine. Emrić tvrdi da mu je tog dana, u skladu s članom 119. Zakona o policijskim službenicima BiH, po sili zakona prestao radni odnos i da je izgubio status policijskog službenika.

- Darku Ćulumu je 18. marta 2025. godine, u skladu s članom 119. Zakona o policijskim službenicima, po sili zakona prestao radni odnos i automatski je izgubio status policijskog službenika Bosne i Hercegovine, jer je svojevoljno podnio ostavku i napustio radno mjesto - navodi se u obrazloženju pritužbe.

Emrić smatra da je Ćulum prekršio i član 68. stav 2. Zakona o upravi, prema kojem je, kako navodi, morao ostati na dužnosti do roka koji mu odredi organ nadležan za odlučivanje o ostavci, odnosno Vijeće ministara BiH.

Nakon odlaska iz SIPA-e, Ćulum je 20. marta 2025. godine zasnovao radni odnos kao savjetnik direktora policije RS Siniše Kostreševića, gdje je ostao do 9. jula iste godine.

Emrić posebno ukazuje na to da je Ćulum upravo 9. jula obavijestio Nezavisni odbor da odustaje od ostavke i da se vraća na mjesto direktora SIPA-e.

- Zamislite slučajnosti, nakon što je 9. jula 2025. godine Sud BiH, na prijedlog Tužilaštva BiH, donio rješenje kojim se Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću ukida rješenje o pritvoru, jer su se isti navodno predali organima gonjenja, Ćulum je isti taj dan, dakle 9. jula 2025. odustao od ostavke i obavijestio Nezavisni odbor da se vraća na mjesto direktora SIPA-e, kao da se radi o privatnoj firmi Milorada Dodika i Darka Ćuluma, a ne o najvažnijem policijskom organu Bosne i Hercegovine - naveo je Emrić.

Prema njegovim tvrdnjama, Ćulum se 14. jula 2025. godine, nakon 116 dana od podnošenja ostavke, vratio u sjedište SIPA-e i počeo obavljati dužnost direktora, iako, kako smatra Emrić, za to nije imao zakonski osnov.

- Nakon čak 116 dana od ostavke i nezakonitog napuštanja SIPA-e, Ćulum je 14. jula 2025. godine jednostavno došao u sjedište SIPA-e sa namjerom da obavlja dužnost direktora, iako je znao da takva ovlaštenja, niti status više nema po sili zakona, uslijed čega od tada neovlašteno vrši dužnosti direktora SIPA-e, čime mu je omogućeno da uzurpira poziciju direktora i da direktno utiče na istragu u vezi sa napadom na ustavni poredak koju je provodilo Tužilaštvo BiH - tvrdi Emrić.

Emrić problematizira promjenu tužioca

Poseban dio pritužbe odnosi se na postupajućeg tužioca. Obavijest o neprovođenju istrage potpisala je tužiteljica Vedrana Jovičić, iako je u ranijoj komunikaciji s podnosiocima prijave kao postupajući tužilac bio naveden Igor Dubak.

Prema Emrićevim riječima, glavni tužilac Milanko Kajganić objasnio je da je ranije navođenje Dubakovog imena i prezimena bilo rezultat tehničke greške.

- Zamislite, mi smo tražili upravo samo to da nam dostave ime i prezime postupajućeg tužioca i da se baš desi takva tehnička greška i u imenu i u prezimenu - rekao je Emrić.

Dodao je da zbog toga ostaje niz neodgovorenih pitanja.

- Dakle, ostaje nerazjašnjeno kada i zašto je zamijenjen postupajući tužilac Igor Dubak, kako i kojem tužiocu je dodijeljen konkretan predmet, koji je tužilac nastavio postupak, te koji je tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage? To se mora detaljno istražiti i razjasniti jer ovako je meni sve sumnjivo - naveo je.

Emrić problematizira i činjenicu da je zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH Džermin Pašić 11. novembra 2025. godine podnio krivičnu prijavu protiv Jovičić i Kajganića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u predmetima koji se odnose na napad na ustavni poredak.

Zbog toga smatra da Jovičić nije trebala postupati u predmetu protiv Ćuluma, te da je trebalo razmotriti njeno izuzeće.

„Izostavljen je iskaz ključnog svjedoka“

Emrić je osporio i način na koji je Tužilaštvo BiH obrazložilo odluku o neprovođenju istrage. Posebno je ukazao na to da su u dokumentu parafrazirani iskazi drugih saslušanih svjedoka, dok je iskaz Džermina Pašića samo spomenut.

- Ono što je sporno je to da se u obrazloženju citiraju iskazi svih svjedoka i parafraziraju, osim iskaza svjedoka Džermina Pašića - naveo je Emrić.

Prema njegovim riječima, na četvrtoj stranici obavijesti navedeno je da je Pašić saslušan i da je iznio detalje o sačinjavanju službene zabilješke koja se odnosila na njegovu službenu komunikaciju s direktorom SIPA-e, odnosno prijavljenim Ćulumom.

- Smatramo da je izbacivanje obrazloženja i iskaza svjedoka Pašića i navoda službene zabilješke ciljano učinjeno jer se nije uklapalo u ciljani narativ odluke. Postavljamo pitanje, kako to da nije važno navesti upravo ključnu komunikaciju između zamjenika glavnog tužioca BiH i prijavljenog Darka Ćuluma u situaciji kada se detaljno iznose iskazi svih navedenih svjedoka - istakao je.

Dodao je da ni podnosioci prijave ni javnost ne znaju šta je Pašić izjavio niti šta sadrži službena zabilješka.

- Dakle, najvažnija komunikacija i iskaz učesnika iste izostavljen je i mi ne znamo, niti javnost zna, šta je izjavio svjedok Džermin Pašić i šta sadrži ključna službena zabilješka. Taj nedostatak ovu odluku Tužilaštva čini potpuno nejasnom, manjkavom i neodrživom - poručio je Emrić.

Tužilaštvo zaključilo da Ćulum nije počinio krivično djelo

U obrazloženju odluke o neprovođenju istrage Tužilaštvo BiH navelo je da Ćulum nije počinio krivično djelo napad na ustavni poredak.

Emrić je posebno izdvojio dio obrazloženja u kojem se navodi da se Ćulumove radnje nisu odnosile na nasilno rušenje vlasti niti su ugrozile stabilnost države.

- Tužilaštvo je navelo da Darko Ćulum nije počinio krivično djelo napad na ustavni poredak, jer, citiram, 'radnje koje je preduzeo isti nisu se odnosile na nasilno rušenje vlasti, niti je svojim radnjama ugrozio stabilnost države', završen citat, jer je SIPA, navodno, nesmetano nastavila da funkcionira u obavljanju svojih nadležnosti na cijeloj teritoriji BiH, što je notorna neistina - rekao je Emrić.

Smatra da je Tužilaštvo moralo ispitati Ćulumove postupke u širem kontekstu i njegovu povezanost s drugim osobama.

- Tužilaštvo je bilo dužno ispitati da li su radnje prijavljenog Ćuluma, posmatrane u njihovom ukupnom kontekstu i povezanosti s drugim licima, prije svih s Dodikom i Kostreševićem, čiji je bio savjetnik, da li su bile dio šireg plana i dogovorenog djelovanja usmjerenog na promjenu ustavnog poretka, onemogućavanje rada i svrgavanje najvažnijih državnih institucija BiH: Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e - naveo je.

Emrić je na kraju poručio da od glavnog tužioca traže preispitivanje odluke, ali i da se Kajganić izuzme od daljeg postupanja po pritužbi.

- Zbog toga izričito zahtijevamo da o navedenoj nespojivosti u postupanju glavni tužilac Milanko Kajganić informišete Kolegij Tužilaštva BiH te da se on izuzme od daljeg postupanja po ovoj pritužbi - naveo je.

Emrić je zaključio da će on i Mehmedović nastaviti ukazivati na, kako tvrde, nepravilnosti u radu pravosudnih institucija i tražiti odgovornost nadležnih.

- To nije politička izjava već opća potreba kako bi se počelo popravljati stanje u pravosuđu Bosne i Hercegovine - poručio je Emrić.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)