Riješen višedecenijski problem zagrijavanja

Svečano otvorena Toplana Zenica, najmoderniji energetski projekt u BiH: 'Prvi bh. grad koji je ušao u Program zelenih gradova Evrope'

Biznis Klub23.03.22, 19:23h

Svečano otvorena Toplana Zenica, najmoderniji energetski projekt u BiH: 'Prvi bh. grad koji je ušao u Program zelenih gradova Evrope'
Kreditna sredstva u iznosu 41 milion eura obezbijeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a kredit je osiguran garancijom koju u potpunosti obezbjeđuje ArcelorMittal Grupa

 

 

 

U prisustvu velikog broja zvanica u Zenici je svečano otvorena Toplana Zenica.

 

Izgradnjom Toplane riješen je višedecenijski problem zagrijavanja grada Zenice daljinskim grijanjem.

 

Partneri u ovom istorijskom projektu za Grad Zenicu su kompanija ArcelorMittal Zenica, Grad Zenica, KPA Unicon i FinnFund iz Finske.

 

Kreditna sredstva u iznosu 41 milion eura obezbijeđena su od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a kredit je osiguran garancijom koju u potpunosti obezbjeđuje ArcelorMittal Grupa.

 

Preostalih 12 miliona eura je obezbijeđeno direktnim ulaganjem partnera u zajedničkoj kompaniji.

 

„U ime Grada Zenica i svoje lično zahvaljujem se svim partnerima u projektu, kao i Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Zahvaljujući zajedničkoj saradnji omogućili smo građanima Zenice pouzdano, kvalitetno, ekološki prihvatljivo i sigurno grijanje stambenih i poslovnih prostora. Nesumnjivo je da je ovo kapitalni projekat za grad Zenicu. Naglasit ću po ko zna koji put da smo ovaj projekat realizovali bez ijedne konvertibilne marke kreditnog zaduženja. Osim toga, građani Zenice će narednih sedam godina imati istu cijenu grijanja“, kazao je Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice.

 

Dodao je kako je Zenica prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je ušao u Program zelenih gradova Evrope.  

 

Obraćajući se prisutnima generalni direktor ArcelorMittal Zenica Nikhil Mehta je istakao: „Nova toplana osigurava energiju potrebnu za proizvodnju čelika u ArcelorMittalu Zenica, u vidu pare i duvanog zraka. Osim toga, projekt je od iznimnog značaja za lokalnu zajednicu, jer nova toplana predstavlja dugoročno rješenje za stabilnu i kontinuiranu isporuku toplotne energije u Zenici. Za rad starih kotlova koristilo se u prosjeku više od 150.000 t uglja na godišnjem nivou, što je u potpunosti eliminisano sa ugradnjom novih gasnih kotlova. Jako sam ponosan na kompletan tim, i neizmjerno zahvalan ArcelorMittal Grupi koja je u potpunosti dala garanciju za kreditna sredstva EBRD-a od 41 milion eura. Dobra saradnja i podrška Federalne vlade, Kantonalne vlade i resornih ministarstava je značajno doprinijela da Toplana Zenica počne sa radom. Ovaj projekt je najbolji primjer da ArcelorMittal vidi svoju budućnost u BiH dugoročno“.

 

Toplana Zenica radi s tri nova kotla, što doprinosi sigurnoj isporuci toplotne energije.

 

„U skladu sa svakodnevnim potrebama korisnika, a i za svoju proizvodnju, nova Toplana koristi koksni i visokopećni plin, koji su proizvod metalurško-tehnološkog procesa u ArcelorMittalu Zenica. Također, postrojenja nove toplane, u slučaju potrebe, mogu koristiti i zemni plin. Uz ove pogodnosti projekt donosi i napredak u zaštiti okoliša zeničke kotline, posebno u zimskom periodu, jer će značajno smanjiti emisije sumpordioksida i prašine, i to za 80 %. Na projektu je radio tim mladih ljudi, a prosjek godina je 30. Osim što su mladi stručnjaci vodili projekt Toplane Zenica, u isto vrijeme su učestvovali u proizvodnji i održavanju starih postojenja, koja su bila paralelno u radu. Neki od njih su svoje radno iskustvo započeli upravo na novoj toplani. Toplana Zenica je dizajnirana da zadovoljava sve relevantne ekološke standarde Evropske Unije, kao i sve zakonske propise BiH“, rekao je Emir Krgo, generalni direktor Toplane Zenica.
 

 

(DEPO PORTAL/md)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!