Novi soj koronavirusa koji se krajem prošle godine pojavio u Velikoj Britaniji bio je šok za naučnike iz mnogo razloga.

Prvo, jer je vakcina taman pružila nadu da bi pandemiji mogao doći kraj, a potom i zato što su se novi sojevi ispostavili zaraznijim od prethodnih varijanti virusa, što je rezultiralo porastom hospitaliziranih pacijenata, piše New York Times, a prenosi Faktor. 

A ono što je možda najviše iznenadilo naučnike: Naizgled preko noći skupio je veliku "konstelaciju mutacija". Naime, umjesto uobičajene dvije mutacije mjesečno, ova varijanta koronavirusa B.1.1.7, skupila je 23 mutacije, od kojih ih se 17 razvilo odjednom.

Naučnici tvrde da postoji samo jedna ispravna pretpostavka o tome kako se ovo dogodilo; u jednom trenutku virus je vjerovatno inficirao osobu sa slabim imunitetom, što mu je omogućilo da u organizmu ostane mjesecima i tamo se razvija prije nego li je prenesen na drugu osobu.

- To je najvjerovatnije objašnjenje - kazala je dr. Ravindra Gupta, virologinja sa univerziteta Cambridge.

- Ako je to istina, prvi u redu za vakcinisanje trebali bi biti ljudi s narušenim imunitetom, kao što su onkološki pacijenti - istakao je dr. Adam Lauring, virolog i infektolog sa univerziteta Michigan.

Čim prije se ta grupa ljudi zaštiti, manji će biti rizik da će njihova tijela postati inkubatori nekoj mutantskoj vrsti koja će ugroziti svijet.

- Međutim, to nije tako jednostavno - napomenuo je Lauring i objašnjava kako je kod takvih pacijenata moguće da vakcina neće "odraditi posao", iz istog razloga zbog kojeg nisu razvili ni imunološki odgovor prema virusu.

Kod većine ljudi aktivna infekcija traje oko sedam dana, što je nedovoljno vremena da mutira. Međutim, nekoliko studija pokazalo je da u organizmu nekih imunokompromitiranih osoba virus može opstati i više od osam mjeseci. Stoga je vrlo važno zaštititi takve pacijente od izloženosti koronavirusu.

- Održavanjem niskog broja zaraženih smanjit će se i broj zaraženih osoba s lošim imunitetom, što će rezultirati i manjom šansom za razvijanje novih sojeva - napomenula je dr. Katrina Lythgoe, evolucijska biologinja sa univerziteta Oxford.

- Moramo se vakcinisati, moramo se držati distance, moramo nositi maske. Sve je to vrlo važno kako bi zaustavili širenje virusa - zaključio je Paul Duprex, šef centra za istraživanje vakcina na univerzitetu Pittsburgh.

(DEPO PORTAL/mr)