VIDEO/ Bisera Turković ne želi komentarisati poteze Džaferovića i Komšića

'Dolazak Lavrova je trebao biti lijepi momenat u daljnjoj izgradnji naših odnosa. Mi smo mala zemlja, potrebni su nam prijatelji'

Front07.01.21, 12:50h

'Dolazak Lavrova je trebao biti lijepi momenat u daljnjoj izgradnji naših odnosa. Mi smo mala zemlja, potrebni su nam prijatelji'
Gospodin Lavrov je izrazio svoj stav vrlo jasno. On je političar koji ima poseban i ugled i iskustvo, i naravno da je govorio otvoreno vezano za osnovne principe politike za koju se oni zalažu ovdje na Balkanu, pa samim tim i u Bosni i Hercegovini, rekla je Bisera Turković

 

 

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Razgovarala: Marija Arnautović

 

Međunarodne diplomate vjeruju da se mora naći način za prestrojavanje snaga u Bosni i Hercegovini (BiH) i novi politički aranžman koji će dozvoliti da se zemlja više i brže uključi u ono za šta se opredijelila, a to Evropska unija (EU), kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

 

„Mislim da naši prijatelji u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo jasno vide da je ova zemlja na izvjestan način njihovim utjecajem došla do jednog političkog aranžmana koji nije funkcionalan, koji je već godinama blokira“, dodaje Turković.

 

Uskoro će u Ministarstvu vanjskih poslova, kaže, biti organizovan sastanak sa ukrajinskim diplomatama, na kojem će biti riječi o ikoni koju je predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik poklonio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, a za koju se sumnja da je ukrajinsko nacionalno blago i da je ukradena u toj državi.

 

„Afera ikona“, dodaje ona, najviše će štetiti onome ko je darodavac, a svako ko bi primio takav poklon bio bi itekako povrijeđen „navlačenjem ljage na njegovo ime“.

 

Prošlu godinu je, između ostalog, obilježila Vaša izjava o promjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno o mogućnostima promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma. Šta je tačno rečeno pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa?

 

Ne znam da li bi se to moglo nazvati izjavom, ali jeste sigurno nešto o čemu mi hipotetički razgovaramo, nešto što je i stav političke opcije kojoj ja pripadam, da je ovakva situacija kakva je u Bosni i Hercegovini poprilično frustrirajuća, limitirajuća, da nema napretka, u najmanju ruku nema brzine u napretku koju bi svi htjeli da vidimo. Sva ta stagnacija dovodi do zaključka da je uređenje koje danas imamo sve samo ne funkcionalno.

 

Dakle, u tom smislu smo mi razgovarali i to nije samo viđenje jedne političke opcije u Bosni i Hercegovini nego, čini mi se, kompletno okruženje, uključujući i američki Kongres, dolazi do spoznaje da ovakvo ponuđeno rješenje koje imamo na sceni jednostavno ne može opstati ukoliko želimo bržim koracima naprijed. Mi dolazimo u period totalne stagnacije i to se ne može tolerisati.

 

Šta su pred Odborom zapadne diplomate rekle, kada je riječ o Dejtonu?

 

Svi se oni slažu da se mora naći načina da se izvrši jedno novo prestrojavanje snaga, jedan novi politički aranžman koji će dozvoliti mnogo više i mnogo brže da se Bosna i Hercegovina uključi u ono za šta se opredijelila, a to je mainstream Evropa, odnosno Evropska unija.

 

Sa tog skupa kojeg pominjemo manje opažena je ostala ocjena Daniela Serwera. Kazao je da bi Sjedinjene Američke Države trebale da pritisnu Evropljane, da sankcionišu one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske, kao i da ojačaju i premjeste svoje trupe, uz vidljivu američku podršku, u grad Brčko na sjeveroistoku države, kako bi blokirali secesiju. Kakve su Vaše informacije o ovome i razgovaraju li zapadne diplomate na ovu temu?

 

Mislim da da. Ne znam koliko je to učestalo, ali nije niko ni lud ni glup da ne zna, ukoliko dolaze takve poruke, ukoliko dolaze takve najave, da očigledno postoji određena opasnost. Taj problem Brčkog, odnosno tendencija da se u Brčkom na neki način dominira, da se prisvoji, nazovite to kako god hoćete, postaje posve vidljiv za one koji se bave političkom analizom. Jednostavno, ljudi žele da se takve mogućnosti isključe.

 

Vi imate dvije tendencije koje su vrlo prisutne. Jedna tendencija je da se osporava prisustvo OHR-a (Kancelarija visokog predstavnika) u Bosni i Hercegovini, da se maksimalno zalaže da OHR ode, isto kao i strane sudije u Ustavnom sudu, a s druge strane, u isto vrijeme imate tendenciju da se insistira na primjenjivanju i na držanju Dejtonskog sporazuma. To jedno s drugim ne ide, ne ide iz prostog razloga što je upravo Dejtonski sporazum taj koji je ugradio institut OHR-a. Ljudi koji predstavljaju OHR nisu došli ovdje na osnovu nečijeg poziva ili nekakvih svojih vlastitih želja, nego upravo zato što je to jedan od instrumenata koji su ugrađeni u Dejtonski sporazum.

 

Mi dolazimo u situaciju da se političari u Bosni i Hercegovini vrlo često ponašaju, kako to ovdje kažu, po principu švedskog stola, da uzimaju ono što im odgovara i da odbacuju ono što im ne odgovara.

 

Da li će se mijenjati Dejtonski sporazum?

 

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, rekao je da se protivi izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, da bi one mogle da dovedu do destabilizacije.

 

Super. To onda znači da imamo OHR. Ako se protivi izmjenama, on se sam opredijelio da OHR ostaje.

 

Jeste li tokom njegove posjete Sarajevu krajem 2020. godine razgovarali o Dejtonskom mirovnom sporazumu?

 

Da. Gospodin Lavrov je izrazio svoj stav vrlo jasno. On je političar koji ima poseban i ugled i iskustvo, i naravno da je govorio otvoreno vezano za osnovne principe politike za koju se oni zalažu ovdje na Balkanu, pa samim tim i u Bosni i Hercegovini. Dakle, njegova pozicija jeste da Bosna i Hercegovina treba da bude bez OHR-a, da treba da bude bez stranaca.

 

S moje strane, argumenat koji je bio iznesen, jeste da biti bez OHR-a znači narušiti Dejtonski sporazum. Dakle, to dvoje je u koliziji, jedno s drugim ne može da ide.

 

S druge strane, ako razgovaramo o narušavanju Dejtonskog sporazuma i ako insistiramo na odlasku OHR-a, pa i stranih sudija, onda bih rekla da je osnovni krivac za zadržavanje stranog prisustva u Bosni i Hercegovini upravo sadašnji predsjedavajući Predsjedništva, jer on je taj koji konstantno podriva temelje i Dejtonskog sporazuma, a isto tako dovodi do jednog stepena nesigurnosti koji onda rezultira željom da stranci ostanu ovdje kao određeni garant sigurnosti.

 

Dakle, mi imamo situaciju koja očigledno ne odgovara realnosti. Mislim da je gospodin Lavrov shvatio o čemu je riječ i da smo se mi jako dobro razumjeli. To ne znači da će se promijeniti pozicije u potpunosti, ali bi ipak moglo doći do malo fleksibilnijih pozicija, s obzirom na izložene probleme koji su prisutni, koji postoje.

 

Na kraju krajeva, pravo da Vam kažem, mislim da je jako dobro da se sa Rusijom razgovara, da se iznose svoje političke teze viđenja političkih problema, to je jedini način da se dobije jedna cjelovita slika i da se u potpunosti razumije o čemu mi to pričamo. Na kraju krajeva, zato imamo polarizirane političke stavove u Bosni i Hercegovini.

 

Mislite li danas da je reakcija druga dva člana Predsjedništva BiH, gospodina Komšića i gospodina Džaferovića, koji su odbili da se sastanu sa gospodinom Lavrovim, bila prejaka?

 

Znate šta, ja nisam u poziciji kao ministar vanjskih poslova da donosim sudove o onome što rade, da tako kažem, moji pretpostavljeni. Ja mogu načelno da se slažem ili ne slažem s određenim političkim stavovima, ali konkretne aktivnosti bih, ipak, ostavila njima, da iznesu stavove da li su oni bili na mjestu ili nisu bili na mjestu. Moje je da radim svoj dio posla onako kako mislim da trebam da ga odradim.

 

Ja sam, shodno zadacima koje sam imala pred sobom i za koje mislim da sam dobro odradila, obavila razgovor, primila gospodina Lavrova, svog kolegu, dočekala ga, u najboljem svjetlu smo obavili razgovore, imali smo i zajedničke razgovore i tet-a-tet razgovore, imali smo i pres konferenciju. Dakle, s moje strane, procjena je bila da treba odraditi tako.

 

S obzirom na čvrst stav Republike Srpske, gdje vidite garancije da promjena Dejtonskog mirovnog sporazuma neće izazvati destabilizaciju zemlje?

 

Ja mislim da je najveća destabilizacija zemlje ovo što se sada dešava. Ta destabilizacija možda nije toliko uočljiva, ali ona traje već godinama, u najmanju ruku vrlo intenzivno zadnjih desetak godina, i rezultati te destabilizacije su strašni – od slabljenja vlasti, od slabljenja vladavine prava, od povećanja korupcije koji postoji, od jednog bezvlašća, u poređenju s onim kako bi jedna vrlo dobro organizovana država trebala da izgleda. Dakle, sve je to strašno urušavanje države koje dovodi itekako do destabilizacije.

 

S druge strane, svakim danom, vi shvatate, pogotovo ako ste u organima vlasti, na primjer Vijeće ministara, vi shvatate da ne možete neke odluke, ma kako čvrsto insistirali na njima, ali jednostavno, ne možete da idete naprijed s tim odlukama, a one su potrebne. Mi kažemo – nije usvojeno dovoljno zakona, a u isto vrijeme vi zakone dostavljate Vijeću ministara na usvajanje i oni nisu nikad usvojeni. Zašto? Pitanje je – zašto? Da li je to želja da se blokiraju stvari, da se blokiraju procesi, da li je to dominacija jedne političke opcije? Dakle, sve je to destabilizacija. To je strašna destabilizacija. Ako mi ne možemo četrnaest prioriteta za Evropsku uniju da ispunimo, pa to je smiješno. Onda je pitanje o kakvoj zemlji mi to govorimo, odnosno, o kakvom političkom vodstvu mi to govorimo. To je političko vodstvo koje blokira.

 

Mislite li da će u 2021. godini biti pojačan međunarodni pritisak koji će ići ka tim izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma? Da li u tom kontekstu možemo posmatrati i čuti prednovogodišnje izjave novoizabranog američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden)?

 

Ja mislim da hoće. Vi znate da svaka situacija, pa i ova naša, ne može da traje vječno.

 

Mislim da naši prijatelji u Sjedinjenim Američkim Državama vrlo jasno vide da je ova zemlja na izvjestan način njihovim utjecajem došla do jednog političkog aranžmana koji nije funkcionalan, koji je već godinama blokiran, koji ogorčava njene državljane, koji utječe na to da mnogo ljudi napušta ovu zemlju, da zemlja nema prosperitet, ima fantastične talente, zemlja je prelijepa, međutim, u isto vrijeme, formula koja je ponuđena nije aplikabilna, u ovom konkretnom slučaju. I ako nije, onda je treba mijenjati.

 

Koje procedure su prekršene u slučaju sporne ikone?

 

Gospodin Dodik je rekao da će ikonu koju je poklonio gospodinu Lavrovu lično vratiti. Dakle, ona nije stigla u Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Kakve su procedure?

 

A kome će je lično vratiti? I kako će je lično vratiti? Hoće li to donijeti u Ministarstvo? Ne znam.

 

Kakva je procedura u ovom slučaju? Čini se nezabilježen slučaj u diplomatskoj praksi.

 

Da. Znate, mi, Ministarstvo vanjskih poslova nije ni uručilo tu ikonu i samim tim ne bi trebalo mnogo da se involvira u kompletnu proceduru, sem toga da može da kaže da su mnoge stvari napravljene apsolutno naopako.

 

Dakle, po onome što nam je posve jasno iz note jeste da se traži da ambasada potvrdi da je preuzela ikonu, odnosno ko je to učinio. Ono što je nama jasno jeste da je naš ambasador preuzeo ikonu i mi dalje nemamo pouzdane informacije šta se desilo. Znamo iz novinskih članaka da je on ovdje, međutim, on se za sada nije pojavio u Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je pozvan na konsultacije da vidimo šta se zaista dešava, da dobijemo informacije iz prve ruke, da ne bi imali nekakve špekulacije šta, gdje i kako, međutim, gospodin Samardžija se nije odazvao na konsultacije. Komisija je osnovana, na kojoj je trebao da se pojavi, da da pojašnjenja, smatrao je da to nije potrebno i da on svoja objašnjenja daje samo predsjedavajućem Predsjedništva.

 

Hoćete da kažete da je bilo kršenja procedura?

 

Da, apsolutno. Apsolutno.

 

Koji su koraci preskočeni?

 

Šta je sve preskočeno? Pa, pazite, mi imamo prvo redovnu komunikaciju sa našom DKP mrežom i komuniciramo kad su u pitanju mnogo manje važni detalji. Dakle, mi nismo dobili informaciju od našeg ambasadora u onom času kada je preuzeo, nije tražena instrukcija šta da napravi on, on je uposlenik ovog ministarstva. Krenulo se na put i ne znamo da li je riječ o diplomatskoj pošti, kako je ikona unesena, ako je unesena, da li je unesena u formi diplomatske pošte ili je unesena kao privatna pošta.

 

Ako je unesena kao privatna pošta, onda tu imamo jedan čitav niz kršenja propisa, i carinskih i pravnih. Ako je unesena kao diplomatska pošta, onda imamo opet kršenje propisa koji se odnose na diplomatsku valizu, za koju mi nismo obaviješteni, za nošenje diplomatske pošte, pečačenje, otpečačavanje, itd.

 

Ukrajinske diplomate tražile su sastanak sa Vama i sa glavnom tužiteljicom BiH. Hoće li uskoro biti organizovani sastanci na kojima će se sa ukrajinskim diplomatama razgovarati o aferi „ikona“?

 

Da, mi smo ponudili određene termine koji odgovaraju. Mislim da će jedan od tih termina biti ispoštovan i očekujem u toku ovog mjeseca da će biti obavljeni razgovori i druge eventualne radnje koje su potrebne u ovom slučaju.

 

Koliko Bosni i Hercegovini, u diplomatskom smislu, može štetiti afera „ikona“?

 

Ona sigurno neće biti plus, može biti samo minus, ali mislim da će najviše štetiti upravo na toj relaciji onome ko je darodavac, i mislim da bi svaki daroprimac bio itekako povrijeđen takvim tretmanom i, na kraju, navlačenjem ljage na njegovo ime.

 

Pa i ovaj dolazak gospodina Lavrova, umjesto da bude jedan lijepi momenat u daljnjoj izgradnji naših diplomatskih odnosa, pretvorio se u nešto poprilično, da kažem, kompleksno, da ne upotrijebim drugu riječ. Mislim da to nije pravac kojim treba ići.

 

Mi moramo graditi dobre odnose, mi smo jedna mala zemlja, nama su potrebni prijatelji, nama su potrebni partneri, Ruska Federacija je jedna značajna zemlja, velika zemlja, zemlja sa privrednim potencijalima, sa ogromnim tržištem koje je za nas itekako važno. Mi smo zemlja koja se bori da svoje proizvode dostavimo, izbacimo, izvezemo, itd. To su stvari koje se ne bi nikada smjele dešavati.

 

 

(DEPO PORTAL/md)

 

 



Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još