ŠERIF ISOVIĆ NAKON MNOGO BURE U JAVNOSTI

Direktor Poreske uprave FBiH pojašnjava: Pravilnik o freelancerima ima grešaka, treba promijeniti rokove plaćanja

Hronika07.08.18, 14:42h

Direktor Poreske uprave FBiH pojašnjava: Pravilnik o freelancerima ima grešaka, treba promijeniti rokove plaćanja
Oporezivanje freelancera u FBiH kao i ostalih vrsta prihoda iz inostranstva izazvalo je dosta polemika i nejasnoća

 

 


 Freelanceri tvrde da dolazi do retroaktivne naplate poreza, dok Porezna uprava FBiH navodi da je obaveza plaćanja postojala još od 2009. godine. Ministarstvo finansija FBiH koje je donijelo sporni pravilnik se do sada nije oglašavalo o ovom pitanju, tako da u intervjuu za Faktor direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović pojašnjava sporne tačke ovog pravilnika, daje prijedloge za određene izmjene, ali ističe i da je o pravilniku kojeg primjenjuje saznao kada je objavljen u Službenom listu FBiH.


Freelanceri tvrde da ranije nisu bili u mogućnosti plaćati porez na prihode iz inostranstva jer Porezna uprava FBiH nije definisala način kako da se to uradi. Također, javnosti je sporno i to zbog čega se porez naplaćuje retroaktivno od 2015, a ne naprimjer od aprila 2018. kada je donesen pravilnik i uveden obrazac AMS-1035?


- Imajuću u vidu činjenicu da je Zakon o porezu na dohodak u primjeni od 01.1.2009. godine sasvim je jasno da takvi navodi nisu tačni, jer se u posljednjem pozivu koji je uputila Porezna uprava Federacije BiH ne radi o retroaktivnoj primjeni propisa, već o ponovljenom pozivu za podnošenje poreznih prijava. Prema navedenom zakonu, porezni obveznici su bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu tj. Obrazac AUG 1031-Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalnu djelatnost, a od aprila 2018. Obrazac AMS-1035-Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva.


Porezna uprava je kontinuirano svake godine pozivala porezne obveznike da podnesu svoje porezne prijave i da prijave svoje prihode koji normalno podliježu plaćanju i oporezivanju. Dogodilo se to i sa pozivom za 2017. godinu. Taj poziv je upućen 19.3.2018. godine za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak Obrazac GPD-1051 za 2017. godinu i u njemu je jasno naznačeno da se podnese prijava za dohodak iz inostranstva i to se može vidjeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH. Razlog zbog kojeg je u pozivu naveden period od 2015. do 2017. godine je činjenica da Uprava za ovaj period raspolaže podacima o izvršenim uplatama. Ističem da se prema članu 73. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH razrez porezne obaveze može izvršiti u roku od pet godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena, ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Međutim, razrez poreza može se izvršiti u bilo koje vrijeme ako je porezna prijava za taj porez lažna, ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena. Također, može se postaviti pitanje zašto ovi porezni obveznici nisu blagovremeno podnijeli svoje porezne prijave, kad je Porezna uprava za 2017. godini obradila preko 1.144.000 poreznih prijava od čega je 134.000 godišnjih poreznih prijava, a od toga 91.000 prijava fizičkih lica koja su povremeno obavljali ove djelatnosti među kojima imate i freelancere i druge koji su imali za posljedicu priliv novca iz inostranstva.


Kako komentirate navode s obzirom na to da je plaćanje poreza na dohodak, između ostalog i iz inostranstva, bila obaveza dugi niz godina, a da je tek u aprilu 2018. definiran način kako da se plati porez na prihode iz inostranstva od samostalne djelatnosti, ali i ostalih vrsta prihoda iz inostranstva, da neko iz administracije treba odgovarati što država do sada nije ubirala prihode iz ovog izvora?


- Ti navodi nisu tačni, jer je značajan broj poreznih obveznika koji ostvaruju prihode iz inostranstva u 2017. godini podnio obrazac AUG-1031 akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti. Naglašavam da je Porezna uprava Federacije BiH za 2017. godinu obradila 1.144.970 prijava koje se odnose na porez na dohodak od čega se na akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti Obrazac AUG-1031 odnosi 102.698 prijava i 91.535 na Godišnje prijave poreza na dohodak Obrazac GPD-1051. U ovom broju prijava nalaze se i prijave poreznih obveznika koji su blagovremeno: prijavili svoje prihode ostvarene iz inostranstva, podnijeli prijavu Obrazac AUG-1031 i platili porez. Nejasnoće su možda nastale zbog propisivanja Obrasca AMS-1035 Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstava umjesto AUG -1031 Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti koji se koristio i za prijavu prihoda ostvarenih od rezidentnih i nerezidentnih isplatilaca. Upravo zbog toga Porezna uprava Federacije BiH je uputila Javni poziv kao podsjetnik poreznim obveznicima fizičkim licima rezidentima  Federacije BiH koji ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPala, MoneyGrama ili nekog od drugih servisa elektronskog online plaćanja da ako to već nisu učinili u skladu sa važećim zakonima podnesu poreznu prijavu i plate porez na dohodak i time izbjegnu sankcije za neblagovremeno podnošenje porezne prijave i plaćanje poreza.


Navedeni pravilnik freelancerima ne priznaje lični odbitak, a u Zakonu o porezu na dohodak se pak priznaju rashodi u visini od 20 posto ostvarenog prihoda? Zbog čega su pravilnik i zakon u kontradikciji po pitanju ličnog odbitka te šta slijediti u ovom pitanju?


- Dilema, odnosno problem u priznavanju rashoda nastao je nakon što je Federalno ministarstvo finansija izmijenilo Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 30/18 od 20.4.2018. godine, dodavanjem člana 70b. u kojem je greškom navedeno da "Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tačka 3) zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10 posto bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su primili dohodak". O ovom problemu Porezna uprava je informirala Federalno ministarstvo finansija i očekujemo da će se ova dilema riješiti i da će ovi porezni obveznici ostvariti pravo na priznavanje rashoda propisanih Zakonom. Prema tome, lice koje je primilo prihod iz inostranstva na koji u inostranstvu nije plaćen porez, ima pravo na procentualno priznavanje troškova od 20 posto (od povremene samostalne djelatnosti: naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost, ili u iznosu od 30 posto ostvarenog prihoda, ili u stvarnom iznosu ako se radi o autorskim naknadama. Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inostranstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4 posto, zatim se iznos na ime zdravstva oduzima od osnovice i dobija se osnovica za obračun poreza na dogodak na koju se obračunava porez od 10 posto. Tako naprimjer: Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inostranstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4 posto tako da isti uz priznavanje troškova od 20 posto iznosi 32,00 KM ((1.000,00-20 posto) x4 posto). Iznos na ime zdravstva od 32 KM se oduzima od 800 KM i dobija osnovica za obračun poreza na dogodak od 768 KM na koju se obračunava porez od 10 posto tako da isti iznosi 76,80 KM ((800-32)x10 posto).


Poreznom obvezniku rezidentu koji dohodak ostvari u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine porez na dohodak utvrdit će se na osnovu odredbi ovog Zakona uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacija poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine.


Da li postoji poseban razlog zbog kojeg se ova vrsta poreza na prihode iz inostranstva mora platiti najkasnije dan nakon uplate, a ne u nekom dužem roku poput sedmice ili tekućeg mjeseca?


- Tako je propisano Zakonom i Pravilnikom. Lično mislim da su ovi rokovi kratki i da ih treba promijeniti.


Doznake rodbine i prijatelja iz inostranstva, bilo u kešu, na bankovni račun ili putem PayPala, jedan su od ključnih izvora prihoda za značajan broj građana u BiH. Da li PUFBiH vrši, ili će vršiti, i striktnu provjeru ove vrste prihoda te plaćanja poreza?


- Nijedan porez se ne uplaćuje na račun Porezne uprave, niti Uprava raspolaže sa uplaćenim sredstvima u bilo kom smislu. Uprava samo vrši razrez, obračun i naplatu poreza koja se vrši na račune sa kojih se sredstva prazne na račune budžeta Federacije BiH, kantona i općina. Osnov za podnošenje poreznih prijava za oporezivanje poklona sadržan je u više važećih zakona koji su doneseni na nivou Federacije BiH i kantona. Ovim zakonima nisu na isti način riješena pitanja oporezivanja poklona: nije korištena ista terminologija za oporezivanje poklona, nisu isti pokloni oporezovani, nisu date iste olakšice tako da oporezivanje poklona zavisi od kantona do kantona, a što se može vidjeti iz teksta zakona koji se nalaze na našoj web stranici. Uputili smo pismo svim kantonima da pojasne odredbe tih propisa i Porezna uprava se sada u ovoj fazi nije bavila oporezivanjem doznaka iz inostranstva.


PUFBiH radi po zakonima i propisima koje između ostalih donosi i Ministarstvo finansija FBiH. Da li Vas je navedeno ministarstvo konsultiralo prilikom izmjena Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak iz aprila 2018. te donošenja obrasca AMS-1035, te od koga generalno potječe inicijativa da se krene u aktivniju naplatu ove vrste prihoda?


- Federalno ministarstvo Finansija nas nije konsultiralo prilikom izmjena Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak iz aprila 2018. Za izmjene ovog Pravilnika saznali smo iz Službenih novina i mislim da je ovde postupljeno suprotno Članu 21. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, kojim je propisano da: "Prilikom izrade zakona i drugih propisa organi uprave su obavezni pribaviti mišljenja od drugih organa uprave ako se tim propisima uređuju pitanja iz nadležnosti tih organa uprave". Posebna inicijativa da se krene u aktivniju naplatu ove vrste prihoda nije potekla ni od koga. Porezna uprava je to pokrenula u sklopu svojih redovnih aktivnosti s tim što smo te aktivnosti intenzivirali nakon dobijanja i analize određenih informacija.

 

(Faktor/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook