
Društveni procesi u BiH na putu integracije u Evropsku uniju bila je  teme javne rasprave koja je danas održana u Rektoratu Univerziteta u  Sarajevu, u kojoj su odabrani predstavnici akademske zajednice iznijeli  stavove i pretpostavke šta može ubrzati BiH na putu ka Evropskoj uniji.
 
 Povod za današnju raspravu bio je i univerzitetski časopis „Pregled“,  koji je osnovan 1910. godine i koji je desetljećima izlazio kao  međunarodno izdanje.
 
 - Ideja je da se o najznačajnijim pitanjima našeg političkog,  ekonomskog, kulturnog i vjerskog života govori u krilu akademske  zajednice na Univerzitetu, što je od dvostruke koristi. S jedne strane  to je korist za sam politički život, u kojem nedostaju znanstveni  pristupu i akademske rasprave, a s druge, za članove akademske zajednice  da sami grade akademsku zajednicu - kazao je prorektor Univerziteta u  Sarajevu prof. dr. Ugo Vlaisavljević.
 
 Glavni i odgovorni urednik časopisa „Pregled“, prof. dr. Senadin Lavić bio je domaćin rasprave, u kojoj je zastupao tezu da Evropska unija  bezuvjetno treba primiti BiH u svoje okrilje, navodeći da je cinično  postratnoj, destruiranoj državi postavljati neke uvjete, koje vjerovatno  druge države ne bi ispunile.
 
 - Smatram da naše društvene i humanističke znanosti ne nude dovoljan  broj kvalitetnih intepretacija društvene zbilje u kojoj radimo. Zbog  toga se događa da odnekud sa strane, iz nekih drugih intelektualnih  centara dolaze intepretacije u našu društvenu zbilju i objašnjavaju nam  šta mi radimo, a mi bez svojih društvenih intepretacija počinjemo  papagajski pomagati neke druge intepretacije - mišljenja je Lavić.
 
 Iz tog razloga naveo je tezu da društveni znanstvenici slobodno, hrabro i  odgovorno iznesu što više kvalitetnih znanstvenih hipoteza ili  interpretacija o onome u čemu živimo.
 
 Također, profesor Lavić skrenuo je pažnju da je medijska slika u BiH takva da se čuju samo govori političara i sveštenika.
 
 - Čini se da ovo društvo nema intelektualne zajednice u smislu drušveno  humanističke i prirodnoslovnih ili teoloških znanosti. Jedna je  reducirana slika intelektualnog djelovanja u našoj javnosti - kazao je  Lavić.
 
 Prof. dr. Mirko Pejanović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu  današnju raspravu okarakterizirao je „kao početak koji može na novi  način legitimirati akademsku zajednicu u njenom stvaralaštvu to jest u  kritičkom odnosu kroz stvaralaštvo.
 
 Postavljajući pitanje ima li BiH političku budućnost, naglasio je da je  za njega ta budućnost sasvim izvjesna, ali je izvjesna unutar  historijskog projekta- procesa integracije u evroatlantske institucije.
 
 U tom kontekstu, Pejanović zagovara ideju da specijalni predstavnik  Evropske unije u BiH na godišnjem planu rada ima zajedničku agendu  reformi s parlamentom BiH i da izvršenje reformi ide kroz izvještaje  Evropskom parlamentu, "da se izbjegne ta silna evropska birokratizacija i  da se izbjegne pristajanje evropskih birokrata da s bh. stranačkim  liderima dalje izvlašćuju parlament i odlučivanju u parlamentu".
 
 - Najuspješniji izlazi iz opće recesije na evropskom prostoru napravile  su one zemlje koje su nakon izbora izvele velike koalicije. Takav je  primjer Njemačka, gdje su se ujedinile desnica i ljevica na projektu  izlaska iz recesije i jačanja zemlje. Oni su tu krizu prebrodili, a mi  smo u krizama na kvadrat, na kub i teško možemo izlaziti iz toga ako ne  bismo imali široku koaliciju, koja bi na ovom projektu objedinjavala  snage i ubrzavala integraciju zemlje - naglasio je profesor Pejanović.
 
 U tom projektu široke koalicije, ističe, težište bi bilo na podizanju  produkcije bh. društva, zapošljavanju omladine i izvođenju reformi  ustava.
 
 Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Salih Fočo istakao je  tri važne stvari govoreći da je potrebno napustiti terminologiju, koju  do sada govorimo „zastoj“, „političke nesuglacice“...
 
 - Očito vidimo da te sterilne klasifikacije nisu ništa novo donijele i  20 godina one su na sceni - kaže Fočo, koji se zalaže za otvorenu  ekonomsku politiku.
 
 Također, poručio je da je potrebno napustiti koncept koji smo do sada  imali socijalnih, ekonomskih i društvenih politika, te da je neophodno  uspostaviti novu socijalnu politiku.
 
 - Potrebno je demonopolitizirati državu. Država je najveći poslodavac i monopol, a ona to ne može biti - dodaje Fočo.
 
 Prof. dr. Lada Sadiković obrazložila je tezu da parcijalna primjena  evropskih konvencija apsolutno nije prihvatljiva, što je i potvrdila  Evropska unija.
 
 - Evropska konvencija s obzirom na njen položaj na član 2. tačka 2.  Ustava BiH, a radi se o direktnoj primjeni i iznad ustavnom karakteru  mora da se primjenjuje u cjelini od njenog prvog do zadnjeg člana.  Moramo insistirati da se cjelokupni Ustav uskladi s odredbama Evropske  konvencije za zaštitu ljudskih prava - rekla je Sadiković.
 
 Prof. dr. Enes Durmišević s Pravnog fakulteta u Sarajevu mišljenja je da  su vjerske zajednice veoma neodgovorne prema društvu i da se vrši  politizacija religije.
 
 - Religijske zajednice imaju šansu da budu mehlem ovom narodu, poslije  svog užasa, odnosno da budu ono što se u kršćanstvu zove Božije poslanje  - navodi Durmišević.
 
 Komentirajući da Sarajevski univerzitet mnogi često prozivaju u smislu  „gdje je akademska zajednica“ Faruk Mekić, profesor na Šumarskom  fakultetu u Sarajevu, kazao je da je Univerzitet u Sarajevu brend.
 
 Sarajevski univerzitet, dodaje, nalazi se na 1.928. mjestu u svijetu po  određenom rangiranju, dok se naredni univerzitet iz BiH nalazi na 4.658.  mjestu. Zato Mekić smatra da je zadatak članova akademske zajednice da  se u naredne dvije godine Univerzitet u Sarajevu na ovoj listi pomakne  bar za hiljadu mjesta.
 
 - Sarajevsku familiju danas čine 22 fakulteta, tri akademije, pet  instituta, pet centara, dvije biblioteke i jedan muzej. U školskoj  2013./2014. godini imao je 35.586 studenata. Prošle godine objavljene su  2.334 publikacije, od čega je 818 u referentnim časopisima - istakao je  profesor Mekić.
 
 Prorektor Univerziteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević zaključio je da  pojam akademske zajednice u BiH figurira kao neostvareni pojam, kojem se  tek treba doseći.
 
 - U našoj akademskoj zajednici zaista nedostaje zajedništvo Zajedništvo  akademske zajednice nije prijateljstvo, nije poznanstvo, niti blizina  ureda, beć je blizina mišljenja u smilsu mogućnosti susreta s drugim.  Još važnije to nije blizina istomišljenika, jer bilo bi tužno na jednom  fakultetu, a kamoli Univerzitetu da imamo ista ideološka opredjeljenja -  rekao je prof. dr. Vlaisavljević.
(FENA/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook