'Traži se Josip Broz Tito zbog osnovane sumnje da je počinio sljedeća krivična djela, stoji na zaglavlju, a slijedi njihov popis.
Dakle, 'Tito se traži zbog osnovane sumnje da je 50 godina najstrože zabanjivao rat, izbjeglice, glad, siromaštvo, šovinizam… da je radnicima gradio tvornice, stanove i osiguravao redovite i pristojne plaće… da je svima pružio pravo na besplatno školovanje, liječenje i pristojne penzije… da je građanima osiguravao slobodno kretanje diljem Jugoslavije bez straha i ičije nacionalne i vjerske mržnje…'- napisali su aktualni predsjednik društva Ivan Kukolja i donedavni Miško Balija, koji su dodali još nekoliko svojih opservacija glede maršalova lika i djela.
THE INDEPENDENT: Svi se sjećaju gdje su bili 4. maja
|
Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti u Kući cvijeća u Beogradu u utorak 4. maja suborci Josipa Broza Tita, iz svih krajeva bivše Jugoslavije, obilježit će tri decenije od smrti ovog neprikosnovenog vođe jugoslavenskih komunista i doživotnog predsjednika partije i države koji je umro 4. maja 1980. godine u Ljubljani u 15.05 sati, a sahranjen četiri dana kasnije u prisustvu 209 visokih zvaničnika iz 107 država svijeta. Svjetske agencije i britanski list The Independent pišu u ponedjeljak da se nostalgija vidi u svim bivšim republikama bivše Jugoslavije. Objavljuju tekstove o 30. godišnjici smrti Josipa Broza Tita, ističući kako se nakon njegove smrti Jugoslavija raspala u krvavim ratovima. Independent navodi i to da život međutim nije bio lak za Titove protivnike, uprkos ružičastih sjećanja miliona ljudi u regiji, te da „ovisno o tome s kime pričate, on je bio 'čarobnjak samopromocije' ili čovjek koji je bivšu Jugoslaviju trijumfalno vodio kroz njezine zlatne godine". |
Osumnjičeni je tako prema njihovom mišljenju uz već nabrojana djela,' radnicima osigurao stalno zaposlenje, pravo na samoupravljanje i oslobodio ih straha od gubitka posla, a time i egzistencije, u čemu i jeste suština slobode čovjeka, a u zatvorima je držao nacionaliste svih nacija da bi osigurao slobodu narodima', zaključili su poklonici Tita, dodavši još da se svi njihovi istomišljenici 'imaju smatrati opasnima jer su naoružani argumentima'.
Inače, u Kumrovcu na godišnjicu smrti (4. maja op.a.) ne planiraju ništa posebno: cvijeće i vijence položit će uz skulpturu maršala tek članovi kumrovečkog društva, dok će ostali s predsjednikom krovne organizacije Tomom Badovincem u Beograd. Prema Kukoljinim tvrdnjama nije bilo nikakve svađe oko toga ko će gdje jer zna se gdje je Titov grob i logično je na godišnjicu ići tamo gdje je sahranjen, a uz rođendan tamo gdje je rođen.
Tako će na Dan mladosti 'fešta' biti u njegovom rodnom mjestu, u organizaciji Udruge mladih antifašistkinja i antifašista Zagorje, koji su dogovorili nastup Zabranjenog pušenja, a posebno ih veseli da će pokrovitelj manifestacije biti bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, koji je potvrdio svoj dolazak.
U Beograd bi išli i članovi Društva J. B. Tito koji su bili branitelji, no kako prenosi Jutarnji list, oni tamo ne smiju jer su na srpskom popisu ratnih zločinaca.
- Zločin nisam počinio osim što sam dragovoljac i sudjelovao sam u akcijama naše vojske. Kako svugdje ima normalnih ljudi, imam dojavu da sam na tom popisu od jednog prijatelja koji radi u njihovoj policiji. Zabrana mi istječe iduće godine - kaže jedan član Društva koji zbog njihovog 'registra' ne želi objavu svog imena.
U tome što je hrvatski domoljub, dragovoljac i ratni vojni invalid i istodobno 'voli petokraku', ne vidi ništa sporno. - Petokraka je za mene simbol vremena kada su ljudi radili. Sad ne rade - zaključio je.
JEDNA OD NAJVAŽNIJIH POLITIČKIH FIGURA |
Francuska novinska agencija France Presse u svom tekstu naslovljenom "30 godina nakon Titove smrti, nostalgija za izgubljenim svijetom", između ostalog, podsjeća kako je Slovenija prva napustila Jugoslaviju, a zatim su to učinile Hrvatska, BiH i Makedonija, te nekoliko godina kasnije i Crna Gora, a na kraju i Kosovo koje je proglasilo nezavisnost. "Nostalgija za bivšom Jugoslavijom djelomično se objašnjava užasnim dramama nastalim nakon raspada", piše AFP, dodajući kako se i danas ljudi okupljaju na godišnjicu Titove smrti, posebno u njegovom rodnom Kumrovcu. "Za vrijeme njegova života njegovi su mu se sunarodnjaci divili i poštovali ga, a godinama nakon smrti to poštovanje je još prisutno", piše novinar austrijske novinske agencije APA. Austrijska agencija donosi i brojne pojedinosti iz Titove biografije, ističući u uvodu kako je Tito bio na međunarodnom planu jedna od najvažnijih političkih figura u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata. "Iza fasade 'bratstva i jedinstva' pojavio se u drugoj polovici osamdesetih godina nacionalizam koji je bio u punom zamahu. U Srbiji je Tito postao jedan od najomraženijih političara", dodaje APA. |
(Jutarnji.hr, DEPO, BLIN/eb)
Vezani tekst: Na današnji dan preminuo Josip Broz Tito
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook