Majkić, koja je i članica parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost, kazala je da je „nakon godinu dana bezuspješnih pokušaja“, s dokumenta Ministarstva odbrane u vezi s uništavanjem viška naoružanja nedavno skinuta oznaka „povjerljivo“, ali on još nije dostavljen Komisiji.

Postavila je pitanje koliko su se poštovale potpisane konvencije za kontrolu naoružanja, krijumčarenja i izvoza oružja, jer, kaže, postoje podaci koji „potvrđuju da su na neke stavke date saglasnosti za izvoz, a da se ista vodi u spisku viškova“.

Majkić pita i koliko je dosad uništeno municije i minsko-eksplozivnih sredstava metodom delaboracije, gdje se i u kojoj količini nalaze sekundarne sirovine dobijene delaboracijom, zatim kolika je njena cijena koju je utvrdilo Ministarstvo odbrane i na koji način je vršena kontrola tog postupka da bi se onemogućile zloupotrebe.

Ona tvrdi da „cijena ne postoji, kao ni kontrola od resornog ministarstva i da je u ovoj oblasti mogao da radi ko šta hoće“.

Postavila je i pitanje ko se u BiH sve bavi delaboracijom, ko i kada je izdao licencu za to firmama „Unis pretis“ Vogožća, „Vitezit“ Vitez, „Binas“ Bugojno i „Igman“ Konjic te zašto Ministarstvo odbrane BiH „svjesno i namjerno urušava jedini vojni kapacitet“ za uništavanje nestabilne municije i minsko-eksplozivnih sredstava „Trom“ Doboj.

Majkić pita i „kakva je stvarna uloga međunarodne organizacije UNDP u Sarajevu u cijelom procesu uništavanja oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, na osnovu kojih dokumenata se taj proces odvijao i kako su provođeni kontrolni mehanizmi pri uništavanju“.

U koje zemlje je izvršen izvoz oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava i da li je Ministarstvo odbrane „dalo saglasnost na izdavanje dozvole znajući da se ne radi o novoproizvedenim sredstavima u namjenskoj industriji, već o sredstvima koja su otpremljena na delaboraciju“.

Podsjetivši da je obaveza svih u BiH, a naročito Ministarstva odbrane, da na zakonit i transparentan način radi na tome da se oslobodi viškova oružja i municije, koji su stalna prijetnja sigurnosti zemlje, iznijela je procjene da se u ovom momentu radi o 100.000 komada naoružanja i oko 25.000 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

„O kojim količinama viškova oružja i municije i minsko-eksplozivnih sredstava se radi vidi se iz podataka da je 160 miliona komada municije za malo oružje kalibra do 14,5 mm, oko tri miliona artiljerijske municije kalibra do 40 mm, više od 35 hiljada komada raketa i projektila, više od 250 hiljada minobacačkih granata, više od 30.000 kamada antitenkovskih raketa, više od 340 hiljada komada minobacačkih granata, oko 60 raketa i raketnih glava ’orkan’ i oko 1,3 miliona komada eksploziva za demoliranje“, navela je Majkić dodajući da to nije sve, već samo dio, što govori o „kakvoj se opasnosti i lošoj sigurnosti radi po građane ove zemlje zbog nemara institucije koja je dužna da posao uništavanja oružja radi na transparentan način“.

Budući da je jedan od razloga za prijem BiH u MAP i rješavanje pitanja uništavanja oružja, ona je dodala „da oni koji su trebali da budu obaviješteni kako to BiH radi, nisu bili obaviješteni i da se radi o prevari“.

Izazila je uvjerenje da će Agencija za istrage i zaštitu BiH, koja vrši istragu, naći sve one koji su uključeni u ove „malverzacije“.

Najavila je i narednu pres-konferenciju na kojoj će detaljno govoriti o pitanjima koje je danas postavila.

(FENA, DEPO, BLIN/eb)