Vlažna i nedovoljno suva drva za ogrjev mogu izazvati ozbiljne probleme s dimnjacima, pa čak i požare, upozorava Goran Trubelja, dimnjačar s više od 30 godina iskustva, ističući da mnogi građani prave istu grešku tokom sezone grijanja.

Zanimanje koje je nekada podrazumijevalo mnogo više posla u domaćinstvima i preduzećima danas se suočava s velikim promjenama zbog modernizacije sistema grijanja. To najbolje zna Goran Trubelja, koji već više od 30 godina radi kao dimnjačar.

Iako priznaje da se obim posla znatno smanjio, a time i primanja, svoje zanimanje i dalje obavlja s jednakim žarom i voljom kao na početku.

- Smatra se da je sve prljavo, omalovažava se ta struka, a u stvari je raznovrstan posao, jer svaka kuća je drugačija, svaki objekat je drugačiji. Razgovaramo s ljudima, mi smo im odmah i psiholozi, pravimo im društvo. Imamo mnogo starijih domaćinstava i ljudi vole da im se dođe, malo porazgovara i naravno obavi posao. Meni je zanimljivo i ja ga još uvijek volim raditi. Šteta što mlade to ne zanima, valjda je potccienjena struka - govori Goran, koji je ovaj posao zavolio još kao dječak, piše Podravski.

Kako je Goran postao dimnjačar?

Tokom ljeta pomagao je ocu koji je također bio dimnjačar, mada nije vjerovao da će se i sin odlučiti za isto zanimanje. Gorana je, međutim, posao odmah privukao. Svidjelo mu se što nije vezan za jedno mjesto, što se mnogo kreće i boravi na svježem vazduhu, ali najviše ga je osvojila komunikacija s ljudima. Posebno mu je zanimljivo bilo što je kao dimnjačar mogao da ulazi i u objekte u koje inače ne može svako, a posla je bilo preko glave.

Danas su okolnosti bitno drugačije. Najteži je period od proljeća do početka sezone grejanja, kada posla nema toliko kao tokom hladnijih mjeseci. Tada se obavljaju određena mjerenja, među kojima je i kontrola rada ložišta. S početkom sezone grijanja obaveza je više, ali Goran ističe da nijedan radni dan nije isti.

S gasnim dimnjacima uglavnom ima manje posla, dok oni na čvrsta goriva, posebno drva, zahtijevaju više vremena i rada. Promijenili su se i uslovi u kojima dimnjačari rade jer su domaćinstva danas drugačije uređena nego nekada.

- Tu su i pripreme i čišćenje. Domaćinstva su sada sređena, to ne znači da ranije nisu bila, ali sada je to sve moderno sređeno i uređeno, parketi, namještaj, mora sve da se zaštiti da ne dođe do neke štete i mnogo vremena se gubi na to. Ranije su bile zidane peći, došli ste, obavili ste posao, gospođe nisu bile uvrijeđene ako se malo podigla prašina, takav je sistem grijanja bio -  prisjeća se Goran.

Iako se posao tokom decenija znatno promijenio, odnos s ljudima ostao je ono što ga najviše raduje. Kaže da ga domaćini redovno srdačno dočekuju, a posebno mu je drago što ga ne doživljavaju kao smetnju, već kao dobrodošlog gosta. Dimnjačari se tradicionalno povezuju sa srećom, a Goran se i danas često susreće s ljudima koji se pri njegovom dolasku hvataju za dugmad.

- Simpatično mi je kako me ljubazno dočekaju, uvijek sam dobrodošao gost, a ne nekakva smetnja. Često se hvataju za dugmad, posljednjih godina sve više, a gospođe kažu da im donosim sreću - govori Goran, kojem upravo takvi susreti daju dodatnu volju za rad.

Tokom više od tri decenije rada doživio je i brojne neobične situacije. Posebno pamti jednu veliku kotlarnicu s visokim i širokim dimnjakom iz kojeg je spasavao dvije male sove. Međutim, životinje nisu jedino što je pronalazio u dimnjacima. Nakon građevinskih radova znao je da nailazi na cigle, letve, pa čak i čekiće koji su majstorima tokom posla iskliznuli iz ruku. Svakodnevica dimničara uključuje i suočavanje s greškama koje mogu imati ozbiljne posljedice.

Koja su najgora drva za ogrjev?

Jedna od najčešćih, upozorava Goran, povezana je s ogrjevnim drvima. Ljudi ih često ne nabave dovoljno rano pa tokom sezone grijanja lože vlažna i nedovoljno suha drva. Zbog toga se u dimnjacima stvaraju naslage smole koje povećavaju opasnost od požara.

Ipak, dimničari danas imaju modernije uređaje kojima mogu da uklanjaju takve naslage i rješe problem prije nego što dođe do zapaljenja. Goran kaže da je upravo zahvaljujući takvim mogućnostima požara dimnjaka manje nego nekada.

Kao još jedan problem izdvaja sve češće pretvaranje vikendica u objekte za stanovanje. Dimnjaci u njima često nisu prilagođeni svakodnevnom grijanju jer su prvobitno bili namijenjeni povremenom korištenju. Kada se u takvim objektima počne trajno živjeti, a održavanje se zanemari, povećava se i opasnost od požara.

Pojedini vlasnici jednostavno zaborave na održavanje dimnjaka i nakon dužeg perioda ponovo počnu da lože bez prethodnog pregleda.

Kako prepoznati da dimnjak nije ispravan?

Važno je na vrijeme prepoznati znakove da nešto nije u redu. Kod dimnjaka na čvrsta goriva problemi mogu da se ispolje vraćanjem dima u prostoriju, slabom promajom, nepravilnim sagorijevanjem ili jakim nakupljanjem čađi na staklu peći.

Kod gasnih uređaja poteškoće je teže primijetiti, a najveću opasnost predstavlja ugljen-monoksid, gas bez mirisa i ukusa koji može da izazove teško trovanje.

- Ako se stvara ugljen-monoksid i vraća se u prostoriju, to se ne osjeća, on nema mirisa ni ukusa, ali čovjek se osjeća pospano, ima slatkast ukus u ustima, po tome može da vidi da mu nešto nije dobro. Samo, to treba spriječiti, a ne da bude kasno. Mora da se pregleda dimnjak prije sezone, treba da se očisti, servisiraju uređaji da ne bude problema - upozorava Goran, naglašavajući koliko je važno redovno održavanje dimnjaka i uređaja za grijanje.

(Podravski.hr/DEPO PORTAL/au)