Rok od sedam dana u kojem novoizabrani poslanici u parlamentima u BiH, a koji trenutno obavljaju nespojive izvršne funkcije, moraju predati izjave o prihvatanju mandata i zahtjeve za njihovo stavljanje u mirovanje, ističe sutra.

Ranije je član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović potvrdio da je do jutros stigao već 21 zahtjev nosilaca izvršnih funkcija za stavljanje osvojenih mandata u mirovanje, prenosi Raport.

S obzirom da je broj mandata koji se poklapaju s aktuelnom funkcijom izabranih zvaničnika znatno veći od 21, to znači da se određeni broj ministara i drugih funkcionera koji su osvojili mandate još nije odlučio odlazi li nakon sutrašnjeg dana iz još uvijek aktuelne vlasti ili će čekati da se formira nova vlast, pa tek onda zasjesti u parlamentarne klupe u jednom od tri zakonodavna nivoa vlasti u BiH.

Pogrešna tumačenja za rok od šest mjeseci

U ovom drugom slučaju, ako neki ministar zamrzne mandat umjesto njega privremeni mandat bi dobio kandidat koji je sljedeći na listi.

Uprkos jasnim uputama CIK-a i Izbornog zakona BiH u javnosti su se istovremeno pojavile brojne nedoumice i pogrešna tumačenja o tome šta zapravo donosi odluka o zamrzavanju mandata, pri čemu se insistira na tvrdnji da aktuelni ministri koji zalede pozicije neće moći ući u parlamente narednih pola godine.

Međutim, Izborni zakon BiH i zvanična pojašnjenja CIK-a ne ostavljaju prostora za takve špekulacije jer su pravila potpuno jasna.

Ove godine se po prvi put u praksi primjenjuju nove odredbe članova 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, koje su stupile na snagu u martu 2024. godine, nakon što ih je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Ove izmjene su uvedene upravo sa ciljem da se zakonski uredi status funkcionera u prijelaznom periodu i spriječi institucionalni vakuum. Iako zakon poznaje opće pravilo prema kojem mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, u članu 1.8a stav (2) eksplicitno je definisan izuzetak od tog pravila za lica koja završavaju ranije započeti mandat u izvršnoj vlasti.

To u praksi znači da za ministre u tehničkom mandatu ne postoji obaveza čekanja od šest mjeseci. Njihovo mirovanje mandata traje isključivo do imenovanja nove vlade i novih lica na te izvršne funkcije.

Pravilo od pola godine za druge situacije

Onog trenutka kada se formira nova vlast, recimo za mjesec dana, aktuelnim ministrima prestaje izvršna funkcija. Od tog momenta, oni imaju zakonski rok od najkasnije osam dana da CIK-u BiH podnesu pismeni zahtjev za aktiviranje svog mandata bilo u kantonalnoj skupštini, federalnom ili državnom parlamentu, u zavisnosti za koji nivo su osvojili mandat.

Nakon toga, CIK ima rok od maksimalno 15 dana da donese odluku o aktiviranju njihovog zastupničkog mandata, čime automatski prestaje mandat zamjenskom kandidatu koji ih je privremeno mijenjao u skupštinskim klupama.

Pravilo od minimalno šest mjeseci rezervisano je za sasvim druge političke situacije, poput onih kada zastupnik primjerice na početku ili usred redovnog četverogodišnjeg mandata odluči preuzeti nespojivu funkciju direktora nekog javnog preduzeća ili agencije. Zakonodavac je tu postavio rampu kako bi spriječio političke manipulacije i stalne promjene sastava zakonodavnih tijela.

Nasuprot tome, u tranzicijskom periodu nakon izbora, zakon je u potpunosti prilagođen stabilnosti i funkcionalnosti sistema. Ministri u tehničkom mandatu mogu potpuno legalno nastaviti obavljati svoje operativne dužnosti, potpisivati akte i održavati sjednice vlade, bez straha da će zbog toga biti kažnjeni višemjesečnim čekanjem na ulazak u parlament. Sutrašnji dan i isteka roka u 16 sati pokazat će ko će od preostalih funkcionera iskoristiti ovaj jasan zakonski mehanizam.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)