Putovanje u zemlje Europske unije za građane BiH i dalje je moguće bez vize, ali bezvizni režim ne znači da je prelazak granice zajamčen. Granične službe provjeravaju ispunjavaju li putnici uvjete za ulazak, a ako utvrde nepravilnosti ili procijene da postoji zakonska osnova za odbijanje, mogu ih vratiti s granice, piše Večernji list BiH.

Prema podacima koji su objavljeni u medijima, hrvatske granične službe tijekom 2025. godine odbile su ulazak za 4110 državljana BiH. Na razini Europske unije tijekom 2024. zabilježeno je 5070 takvih odbijanja, što je 26 posto više nego godinu prije. Jedan od razloga zbog kojih putnici mogu imati problema jest prekoračenje dopuštenog boravka. 

Državljani BiH koji putuju bez vize mogu u schengenskom prostoru boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojih 180 dana, osim ako imaju odgovarajuću dozvolu boravka ili dugotrajnu vizu. Pritom se računaju svi dani provedeni u Schengenu, a ne samo posljednji ulazak. Izlazak iz tog prostora ne znači da se odmah dobiva novih 90 dana, zbog čega bi osobe koje često putuju trebale pažljivo pratiti trajanje svojih boravaka.

Važna je i valjanost putovnice. Ona u pravilu mora vrijediti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora i biti izdana unutar prethodnih deset godina. Bezvizni režim za državljane BiH odnosi se na nositelje biometrijskih putovnica, pa je prije polaska potrebno provjeriti i taj uvjet. 

Granični policajci mogu provjeravati i zbog čega osoba dolazi u određenu državu, gdje će boraviti i koliko se namjerava zadržati. Putnika mogu pitati ima li rezerviran smještaj, dolazi li u posjet rodbini ili prijateljima te raspolaže li dokumentima koji potvrđuju svrhu putovanja. Ovisno o okolnostima, mogu zatražiti rezervaciju hotela, adresu domaćina, pozivno pismo ili druge odgovarajuće dokaze. Ne mora svatko imati hotelsku rezervaciju, ali mora biti u stanju uvjerljivo objasniti plan puta. 

Posebnu pozornost službenici mogu posvetiti osobama za koje posumnjaju da u EU dolaze raditi bez potrebnih dozvola. Bezvizni režim dopušta kratkotrajne posjete, ali ne daje automatsko pravo na zaposlenje.

Ako okolnosti putovanja upućuju na to da stvarna namjera nije turistički ili privatni posjet, nego rad za koji je potrebno odobrenje, mogu uslijediti dodatne provjere. Putnik mora imati i dovoljno sredstava za uzdržavanje tijekom boravka te povratak kući. Potreban iznos ovisi o državi odredišta, duljini boravka i okolnostima putovanja, a financijska sredstva ne moraju se dokazivati isključivo gotovinom. Za Hrvatsku se kao referentni iznos u pojedinim okolnostima navodi 70 eura po danu, uz mogućnost drukčije procjene ovisno o osiguranom smještaju i drugim dokazima. 

Ni uredni dokumenti i dovoljno novca ne jamče ulazak ako za osobu postoji druga zakonska zapreka. Primjerice, upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), povezano s relevantnom odlukom o zabrani ulaska, može biti razlog za odbijanje. Granične službe provjeravaju i druge dostupne evidencije koje su važne za donošenje odluke.

(DEPO PORTAL/ad)