Milorad Dodik, lider SNSD-a i jedan od najglasnijih zagovornika odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, očekuje se na skupu povezanom s pokretom MAGA koji će naredne sedmice biti održan u Mar-a-Lagu na Floridi. Njegovo prisustvo dolazi nakon što je administracija Donalda Trumpa ukinula američke sankcije njemu i povezanim osobama, a Dodikovi politički saveznici uspostavili bliske veze s ljudima iz američkog predsjednikovog okruženja.

Prema pisanju američkog magazina The Atlantic, Dodikovo očekivano pojavljivanje na skupu odražava dramatičan preokret njegovog političkog položaja u Washingtonu, uspjeh višemilionske lobističke kampanje i sve izraženije približavanje interesa pojedinih američkih i ruskih političkih aktera.

Dodik je poznat po otvorenoj podršci ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je nedavno opisao kao jednog od „najmiroljubivijih lidera našeg vremena“. Istovremeno, nastavlja zagovarati političke poteze koji bi mogli ugroziti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i ponovo otvoriti pitanje stabilnosti na Balkanu.

DODIKOVI SAVJETNICI BILI SU TRUMPOVI LJUDI

Posebnu pažnju izaziva angažman dvojice Trumpovih političkih savjetnika, Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite, koji su radili kao konsultanti za vlasti Republike Srpske i boravili u tom entitetu tokom nedavnih izbora.

Nakon što je objavljeno da su sarađivali s Dodikovom stranom, a Trump ih javno kritikovao na društvenoj mreži Truth Social, njih dvojica su zaradu od tog angažmana donirali fondu za predsjedničku biblioteku američkog predsjednika.

Nakon izbornog uspjeha svoje stranke, Dodik je zahvalio i Trumpu i Putinu, tvrdeći da bi bez Trumpove pobjede njegova politička opcija danas vjerovatno bila „politički mrtva“.

Takva izjava oslikava koliko Dodik računa na promjene u američkoj politici i podršku iz Trumpovog kruga.

OD AMERIČKIH SANKCIJA DO UKIDANJA RESTRIKCIJA

Administracija Joea Bidena uvela je Dodiku sankcije zbog, kako je navedeno u obrazloženjima američkog Ministarstva finansija, korupcije, podmićivanja i djelovanja koje ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine.

Washington je Dodika optuživao i za pokušaje podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH od 1992. do 1995. godine. Među potezima koji su izazvali reakcije međunarodne zajednice bilo je stvaranje paralelnih institucija Republike Srpske i osporavanje državnih nadležnosti.

Sankcije su se vremenom proširile i na članove njegove porodice, političke saveznike i kompanije povezane s njegovim krugom.

Dodik je u međuvremenu izgubio funkciju predsjednika Republike Srpske i dobio zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina, nakon što ga je pravosudni sistem Bosne i Hercegovine osudio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodik je presudu i odluke koje su joj prethodile odbacivao kao politički motivirane i neustavne.

U oktobru 2025. godine Trumpova administracija ukinula je sankcije. Američko Ministarstvo finansija nije detaljno obrazložilo tu odluku, ali je State Department prethodno pozdravio određene poteze Narodne skupštine Republike Srpske, predstavljajući ih kao rezultat napora Washingtona da se smanje političke tenzije u BiH.

VIŠEMILIONSKA LOBISTIČKA KAMPANJA

Prema pisanju The Atlantica, vlasti Republike Srpske od povratka Trumpa u Bijelu kuću troše milione dolara na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, nastojeći promijeniti percepciju Dodika među ljudima bliskim američkom predsjedniku.

Strategija se, prema navodima magazina, zasniva na predstavljanju Dodika kao politički progonjenog lidera koji se bori za kršćanske vrijednosti. Takav narativ uklapa se u šire poruke dijela američke desnice, koja političke sukobe na Balkanu često posmatra kroz prizmu vjerskih i identitetskih podjela.

Među osobama i firmama čije su usluge angažirali Dodik i njegovi saveznici nalaze se Rudy Giuliani, nekadašnji lični advokat Donalda Trumpa, te Rod Blagojevich, bivši guverner savezne države Illinois kojeg je Trump pomilovao. Magazin navodi i firmu u kojoj radi Katie Wiles, kćerka šefice Trumpovog kabineta Susie Wiles.

DODIKOVO PRIBLIŽAVANJE MAGA POKRETU

Skup u Mar-a-Lagu organizira se u okviru aktivnosti povezanih s Konferencijom konzervativne političke akcije (CPAC), jednog od najpoznatijih okupljanja američke desnice. Događaj pod nazivom CPAC Circle Retreat and Gala predstavljen je kao susret političkih i poslovnih ljudi koji će razgovarati o rezultatima američkih izbora i političkom putu prema predsjedničkim izborima 2028. godine.

Među najavljenim učesnicima su američki ministar rada, republikanski senatori Mike Lee i Rick Scott te Eduardo Bolsonaro, brat brazilskog političara Flávija Bolsonara.

Organizatori nisu potvrdili ko će sve prisustvovati skupu izvan najavljenih govornika. Nije poznato ni hoće li Donald Trump biti na Floridi u vrijeme očekivane Dodikove posjete.

Dodik je ranije ove godine boravio u Washingtonu, gdje se fotografisao s američkim ministrom odbrane Peteom Hegsethom i tadašnjom glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt.

UPOZORENJA ZBOG MOGUĆIH POSLJEDICA ZA BiH

Diplomate i stručnjaci za Balkan, kako navodi The Atlantic, sa zabrinutošću prate američke ustupke Dodiku, posebno zbog njegovih javno iznesenih separatističkih ciljeva i bliskih odnosa s Putinom.

Bosna i Hercegovina i Srbija kandidati su za članstvo u Evropskoj uniji, a eventualna nova destabilizacija BiH mogla bi imati posljedice i za širu regiju.

Sagovornici američkog magazina smatraju da bi Dodik mogao pokušati ubrzati ostvarivanje svojih političkih ciljeva dok je Trump na vlasti, računajući da bi buduća demokratska administracija mogla zauzeti znatno tvrđi stav prema njemu.

Američki izbori za Kongres, održani ove sedmice, mogli bi utjecati na politički položaj Trumpovog pokreta u narednim godinama. Ipak, bez obzira na njihov ishod, Trumpu ostaju još dvije godine predsjedničkog mandata tokom kojih bi Washington mogao nastaviti mijenjati pristup Dodiku i vlastima Republike Srpske.

Za Bosnu i Hercegovinu ključno pitanje ostaje hoće li takva politika doprinijeti smirivanju političkih tenzija ili će Dodiku pružiti dodatni prostor za poteze koji dovode u pitanje ustavni poredak i teritorijalni integritet države.

(DEPO PORTAL/dg)