Barel nafte Brent u četvrtak oko podneva stajao je 114 dolara. Od 1. oktobra svaki se dan zatvara iznad 100 dolara, a 30. septembra bio je na 98,03. U februaru, prije Trumpova napada na Iran, prosjek je bio 70,89 dolara. Dizel, zbog čije je nestašice Trump ublažio sankcije i otvorio put ruskom izvozu, ove je sedmice pojeftinio 5,69 posto. No tona dizela i dalje stoji oko 1430 dolara, a 21. januara stajala je 685, piše Jutarnji list.

Javier Blas, Bloombergov komentator, piše da tržište vidi samo dva ishoda: sporazum Irana i SAD-a ili dugotrajan sukob koji se pogoršava. "Postoji, međutim, i treći mogući put: sadašnji zastoj postaje nova normalnost, vječni pat", gotovo da nam prijeti Blas. Dodaje kako sve češće u četiri oka čuje da se neki čelnici iz vrha svjetske energetske industrije pripremaju upravo za taj scenarij.

Talijanski Edison i dio južnoazijskih kupaca neće do kraja godine dobiti ukapljeni prirodni plin (LNG) od QatarEnergyja, izvijestio je ove sedmice Reuters. Plin se u Europi u četvrtak popeo na 97 eura po megavatsatu, gotovo najviše od decembra 2022., a januarski prosjek bio je oko 27,6 eura. I to nije sve: cijene energenata u svijetu ove će godine porasti 32 posto, snažnije nego što se očekivalo, objavila je u srijedu Svjetska banka.

Američka vojska spremna za veliki napad na Iran u roku od 96 sati. Čeka se samo Trumpova naredba

Sukob je, kako ga naziva i vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, u stanju "ni rata ni mira", a ni takvo stanje nije jeftino. Reuters je u utorak, pozivajući se na neobjavljene podatke Pentagona, objavio da je američka vojska dosad potrošila više od 47 milijardi dolara, četvrtinu više od julske procjene. Za zamjenu potrošenog streljiva predviđeno je više od 29 milijardi, a u procjenama nisu jasno uračunati golemi izdaci za popravak američkih baza oštećenih iranskim raketama i besposadnim letjelicama.

Pentagon je 9. oktobra povećao i broj poginulih na 21, a ranjenih na 865. Krajem kolovoza bilo ih je 18, odnosno 756.

Pozitivnih signala baš i nema. AP prenosi da je Washington bliskoistočnim saveznicima poručio neka budu spremni na moguće nastavljanje napada na Iran nakon izbora 3. novembra, ali i na iransku odmazdu usmjerenu na njih same, uključujući udare na energetska postrojenja. Trump, prema AP-ovim izvorima, još nije odlučio. U utorak je na predizbornom skupu u Lubbocku u Teksasu rekao da ga je neko "pitao kada će završiti rat u Iranu. Rekao sam: ‘Kad god ja poželim‘. Bit će vrlo brzo, ali moramo ga završiti kako treba, s potpunom i kompletnom - potpunom izjavom, oni nikada neće imati nuklearno oružje".

Rafael Mariano Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u utorak je Vijeću sigurnosti UN-a rekao da agencija od juna 2025. nije uočila nikakve pokušaje obnove iranskih nuklearnih postrojenja oštećenih u američkim i izraelskim napadima, što ne ide u prilog Trumpovu opravdanju rata. No Teheran inspektorima i dalje ne dopušta pristup većini lokacija, pa IAEA ne može provjeriti ni sudbinu prethodno prijavljenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.
 

SAD gomila snage u Zaljevu, a ministar rata Pete Hegseth i dalje potkopava zapovjedne strukture. Kasno u srijedu smijenio je glavnog vojnog planera, general-pukovnika Bretta Sylviju, šefa Odjela za strategiju i planove u Združenom stožeru. Zamjene nema. Prema AP-u, razlog nije naveden, a CBS, pozivajući se na dužnosnika Pentagona, javlja da ga se tereti za odavanje povjerljivih podataka o ratu. Sylvia je drugi general kojeg je Hegseth maknuo s tog mjesta - prethodnik Joseph McGee prošlog je oktobra prisiljen na mirovinu - i jedan od dvadesetak generala i admirala koji su od Hegsethova dolaska bili prisiljeni otići.

Teheran tvrdi da i dalje daje priliku diplomaciji. U ponedjeljak su u Teheranu bili saudijski ministar odbrane, zapovjednik pakistanskih oružanih snaga i šef turske obavještajne službe, a razgovaralo se i o širenju sukoba na Jemen odakle predstavnici jemenskog pokreta Ansar Allah, poznatiji kao hutisti, napadaju saudijsku naftnu infrastrukturu i zračne luke. U utorak je Hamenei, koji se od početka rata ne pojavljuje u javnosti, ponovio da su prekid američke blokade iranskih luka i ukidanje sankcija preduvjeti za pregovore.

Emirati su pozvali sukobljene strane na "mudrost i traženje političkih rješenja kako bi se smirile napetosti". Mudrosti u Washingtonu nema već dugo, a sve je očitije da napušta i Teheran gdje je vojna frakcija u vlasti uvjerena da će javnost izdržati sve udare na uvjete života, iako je rijal u dva mjeseca izgubio oko četvrtine vrijednosti.

Nije stoga čudno što je Katar u utorak poručio da Iran mora pokazati dobre namjere ako želi da posredovanje uspije: prestati prijetiti arapskim zaljevskim državama i otvoriti Hormuški tjesnac. Katarski izaslanici u nedjelju su u Teheranu predali novi nacrt sporazuma o okončanju rata sa SAD-om i Izraelom. Prema Reutersu, predviđa rok od sedam dana za rješavanje spornih pitanja obiju strana, uz svakodnevne korake za izgradnju povjerenja. No visoki iranski dužnosnik uključen u pregovore u srijedu je agenciji rekao da je Katar donio samo "neprihvatljive ideje, a ne ponudu" te da Teheran u nuklearnom pitanju i dalje ne popušta.

Razinu ozbiljnosti sugerira i najava Pekinga da će njegovi posebni izaslanici uskoro krenuti u zemlje regije kako bi promicali dijalog i deeskalaciju te spriječili pogoršanje situacije.

Rusija koristi priliku da odgodi najavljene pregovore s Ukrajinom i SAD-om u Abu Dhabiju. Bit će tek nakon 4. novembra, a i tada će, kako je rekao Putinov savjetnik Jurij Ušakov, sve "ovisiti o situaciji na bojišnici i općim okolnostima". Opće okolnosti, s naftom skupljom od 100 dolara i ruskim dizelom koji je Trump sam pustio na tržište, Moskvi zasad idu naruku.

Volodimir Zelenski prvi je put priznao da bi i Rusija mirovnim sporazumom mogla dobiti sigurnosna jamstva. "Prvo moramo riješiti pitanje ovog rata, a tek onda tražiti odgovore na pitanja koja Rusija postavlja na temelju vlastitih stajališta i očekivanja u pogledu sigurnosti", rekao je u utorak u Kijevu.

Pitanje buduće sigurnosne arhitekture Europe i Rusije otvoreno je 9. oktobra u Miamiju, na sastanku Amerikanaca, Ukrajinaca i Europljana, istog dana kad je Trump objavio dizelski dogovor s Moskvom. Širenje popisa tema jedan je od načina da se pregovori pokrenu.

Nevolja je što je kremaljski car, nakon Trumpovih ustupaka, uvjeren da ne mora popuštati. Kad su ga u utorak nazvali finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre, Lavrov je poručio da će se rat "nastaviti i vjerojatno eskalirati".

(DEPO PORTAL/dg)