Njemačku potresa novi azilantski skandal nakon što je otkriveno da su desetine migranata sa zapadnog Balkana, protiv kojih se vode istrage i za teška krivična djela, umjesto deportacije dobili priliku za ostanak u zemlji.

U njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija skandal poprima sve veće razmjere.

Prema novim podacima koje je gradska uprava Kelna potvrdila za Focus online, od 153 migranta koji se trenutno nalaze u gradskom programu za sticanje prava na ostanak (Bleiberechtsprogramm), protiv njih čak 76 vode se krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka.

Riječ je o migrantima sa obavezom napuštanja zemlje, većinom porijeklom iz zemalja zapadnog Balkana. Među teškim optužbama s kojima se suočavaju nalaze se silovanja, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječje pornografije, oružana razbojništva, nanošenje opasnih tjelesnih povreda, trgovina kokainom te pranje novca, prenosi Fenix magazin.

Odbili deportaciju pod izgovorom „integracije“

Pozadina afere leži u takozvanoj „Kesfeldskoj listi“ iz jeseni 2024. godine. Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je ponudila Kelnu hitno pribavljanje zamjenskih putnih isprava kako bi se omogućila deportacija za 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana.

No, nadležni gradski odjel za pravo na ostanak ponudu je odbio, navodeći kako osobe sa dugotrajnim statusom tolerisanog boravka (Duldung) žele integrisati u društvo uz pomoć socijalnih pedagoga. Od 218 osoba s tog popisa koje su tada ušle u projekat, ispostavilo se da je njih 119 već imalo policijski dosije.

Kao jedan od drastičnih primjera navodi se slučaj 16-godišnjaka. Dok se nalazio u gradskom programu zaštite od izgona, protiv njega su se vodile istrage zbog sumnje na teško silovanje, nanošenje teških povreda, vožnju bez dozvole, a optužen je i za učestvovanje u oružanom sukobu klanova u kojem su četiri osobe ranjene iz vatrenog oružja i noževima.

Opravdanja gradskih vlasti i širi problem u pokrajini

Iz gradske uprave Kelna poručuju kako sama policijska istraga ne dokazuje krivicu te da je prema pravilniku iz 2021. godine prepreka za ulazak u program bila isključivo pravosnažna zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci ili duže. Ipak, ostaje otvoreno pitanje zašto vlasti nisu detaljno provjeravale dosijee prije donošenja odluka o integraciji.

Slični propusti zabilježeni su i u Ahenu. Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija iz Coesfelda i Une, oko 2.100 osoba koje su imale zakonsku obavezu da napuste Njemačku povezuje se sa ukupno čak 12.000 krivičnih istraga, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i zahtjeve za temeljnom revizijom azilantske politike.

(Fenix-magazin.de/DEPO PORTAL/au)