Američka republikanska kongresmenka Celeste Maloy zatražila je od Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) da razmotri navode koji se odnose na postupke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta i Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u procesu koji je doveo do prestanka mandata Milorada Dodika na funkciji predsjednika Republike Srpske, objavio je američki Daily Caller News Foundation (DCNF).

- Pišem u vezi s informacijama koje su nedavno dostavljene Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC), a koje se odnose na postupke tadašnjeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta i Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK) u vezi s uklanjanjem demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske - navela je Maloy u pismu, prema DCNF-u, prenosi N1.

Maloy je navela da razumije da je OFAC dobio materijale u kojima se tvrdi da bi postupci o kojima je riječ mogli predstavljati miješanje u demokratski proces prema postojećem američkom režimu sankcija za Zapadni Balkan ili ponašanje koje bi moglo biti sankcionisano u okviru programa Global Magnitsky.

Od OFAC-a je zatražila "ekspeditivnu provjeru" te navela da očekuje rezultate onoga što je u pismu opisala kao istragu.

DCNF ne navodi da je OFAC javno potvrdio pokretanje formalne istrage.

Kovačević traži sankcije

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević otišao je korak dalje i za DCNF zatražio američke sankcije protiv Schmidta, članova CIK-a, kao i tužilaca i sudija uključenih u postupak protiv Dodika.

- Vrijeme pravde konačno dolazi za Republiku Srpsku - rekao je Kovačević.

Na pitanje DCNF-a treba li Washington sankcionisati zvaničnike uključene u ovaj proces, odgovorio je: "Da, apsolutno."

- Christian Schmidt prije svih, zatim članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ali i tužioci i sudije, i svi ostali koji su učestvovali u sramnom, nedemokratskom, nepravednom i neustavnom krivičnom progonu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika - rekao je Kovačević.

Schmidtove izmjene zakona

Kovačević je za DCNF osporio pravni osnov procesa protiv Dodika, posebno ukazujući na Schmidtovu odluku iz jula 2023. godine kojom je izmijenjen Krivični zakon BiH i neizvršavanje odluka visokog predstavnika propisano kao krivično djelo.

Prema odluci OHR-a, izmjene su stupile na snagu na privremenoj osnovi sve dok ih Parlamentarna skupština BiH ne usvoji "u odgovarajućoj formi".

Kovačević tvrdi da su Schmidt i CIK na taj način izvršili "miješanje u izborni i demokratski proces u Republici Srpskoj".

Zatražio je i povlačenje odluka koje je donio Schmidt, tvrdeći da je to potrebno kako bi se, prema njegovim riječima, obnovio ustavni poredak.

Schmidt više nije visoki predstavnik

Christian Schmidt u međuvremenu je napustio funkciju visokog predstavnika.

U maju je saopćio da je donio ličnu odluku da nakon gotovo pet godina okonča mandat te je od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira zatražio da započne proces izbora njegovog nasljednika.

Njegova ostavka stupila je na snagu 1. jula, kada je Louis Crishock preuzeo dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

Kovačević je za DCNF ustvrdio da je Trumpova administracija doprinijela Schmidtovom odlasku.

- Vjerujemo da je administracija predsjednika Trumpa već poduzela određene pozitivne korake i da je značajno doprinijela i pomogla da Christian Schmidt bude prisiljen napustiti Bosnu i Hercegovinu - rekao je.

OHR je, međutim, Schmidtov odlazak opisao kao njegovu ličnu odluku.

(N1/DEPO PORTAL/au)