Izvor: Forbes BiH
Piše: Vedran Drljević

Bosna i Hercegovina možda sjedi na ogromnom bogatstvu koje je do prije nekoliko godina bilo gotovo nepoznato široj javnosti. Antimon, strateški metal koji je ključan za vojnu industriju, municiju, zaštitu od požara, elektroniku i solarne tehnologije, za nešto više od dvije godine doživio je nevjerovatan skok cijene sa oko 12.000 na skoro 60.000 dolara po toni. Procjene govore da se u podzemlju Bosne i Hercegovine nalazi oko 200.000 tona antimona.

Metal koji je odjednom postao strateško blago

Antimon je srebrnkastosiv i krt metal koji se u prirodi najčešće pojavljuje u mineralu antimonitu.

Za razliku od zlata ili bakra, antimon gotovo nikada nije u centru pažnje. Ne proizvode se telefoni ili automobili koji se reklamiraju kao „antimonski“.

Ipak, ovaj metal se nalazi iza niza proizvoda i tehnologija bez kojih savremena industrija teško može funkcionisati.

Posebno je važan za usporivače gorenja, koji se koriste u plastici, tekstilu, kablovima, namještaju, izolacionim materijalima i zaštitnoj opremi.

Ali njegova strateška vrijednost posebno dolazi do izražaja u vojnoj industriji.

Antimon se koristi u municiji, legurama olova za streljivo, upaljačima municije i optičkim sistemima za noćno gledanje.

Tu su i poluvodiči, solarna industrija, baterije i različite metalne legure.

Zbog toga je antimon svrstan među kritične sirovine, materijale koji imaju veliku ekonomsku i stratešku važnost, a čija se dostupnost može lako poremetiti.

Kina je povukla potez i cijena je eksplodirala

Kina proizvodi između 50 i 60 posto svjetskog antimona, dok Rusija i Tadžikistan zajedno sa Kinom čine približno 80 posto globalne ponude.

A onda je Peking počeo zatvarati slavinu.

Tokom augusta i septembra 2024. Kina je uvela izvozne kontrole na antimon i proizvode koji ga sadrže. U decembru iste godine izvoz antimona u Sjedinjene Američke Države praktično je potpuno zabranjen, uz obrazloženje da se radi o pitanjima nacionalne sigurnosti.

Posljedice su bile dramatične.

Kineske isporuke antimona SAD-u pale su za čak 97 posto, dok je ukupan kineski izvoz ovog metala pao na najniži nivo u pet godina.

Evropski proizvođači početkom 2025. godine imali su zalihe za manje od dva mjeseca.

Tržište je shvatilo poruku, antimon više nije samo industrijska sirovina, postao je geopolitičko oružje.

Sa 12.000 na skoro 60.000 dolara

A kada je ponuda počela da se steže, cijena je krenula u nebo. Tona antimona 2023. godine vrijedila je oko 12.000 dolara. Tokom 2024. cijena je približno udvostručena.

Prema Fastmarketsu, cijena antimona dostigla je istorijski rekord od 59.750 dolara po toni 4. jula 2025. Nakon toga uslijedila je korekcija naniže, ali je u maju 2026., cijena ponovo skočila na gotovo isti nivo, između 58.000 i 59.650 dolara po toni. Iako je u augustu zabilježen pad cijene, ona i dalje ostaje viša nego prije krize izazvane kineskim izvoznim restrikcijama 2024. godine.

Dvogodišnji rast mijenja računicu rudarskih kompanija. Ono što jučer možda nije bilo dovoljno vrijedno za ozbiljno ulaganje danas može postati izuzetno zanimljivo.

U trenutku kada Zapad traži alternativne izvore strateških sirovina, pažnja se okreće i prema Balkanu.

Procjene ukazuju da Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 200.000 tona antimona, prvenstveno na području srebreničkog rudnog distrikta i Vareša.

Jedna od kompanija koja istražuje potencijal je Terra Balcanica, koja je saopštila da je na lokalitetima Čumavići i Brežani kod Srebrenice utvrdila srebrno-antimonsku mineralizaciju, uz prisustvo cinka, olova i zlata.

Kompanija je najavila ambiciju da postane jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala za evropsko tržište, sa posebnim fokusom upravo na antimon.

Prva preliminarna procjena resursa očekuje se naredne godine. Tada bi trebalo biti jasnije koliki dio potencijalnih nalazišta zaista ima komercijalnu vrijednost. Ipak, 200.000 tona nije isto što i 200.000 tona za prodaju.

Ovdje je ključna razlika koju ne treba zanemariti.

Brojka od 200.000 tona predstavlja procjenu potencijalnog resursa, a ne potvrđenu količinu rude koju je moguće odmah iskopati i prodati.

Da bi se određeni resurs pretvorio u rudarsku rezervu, potrebno je dokazati da se može eksploatisati tehnički, ekološki i ekonomski isplativo.

To znači godine istraživanja, bušenja, analiza, studija, dozvola i velikih ulaganja.

Zato je prerano govoriti da BiH već ima 200.000 tona antimona spremnih za eksploataciju. Ali je dovoljno da postoji ozbiljan geološki potencijal i da je cijena metala višestruko porasla kako bi međunarodni kapital počeo obraćati pažnju.

Vareš je druga tačka interesa

Osim područja Srebrenice, kao perspektivna lokacija spominje se i Rupice kod Vareša, gdje se već vrši eksploatacija srebra, cinka i olova.

Prisustvo antimona u ovakvim geološkim strukturama dodatno povećava interes istraživača i rudarskih kompanija. To znači da se BiH nalazi u zanimljivom trenutku.

S jedne strane, zemlja ima potencijalnu stratešku sirovinu čija je cijena eksplodirala. S druge strane, nema garancije da će procijenjene količine biti potvrđene niti da će eventualna eksploatacija biti ekonomski i ekološki prihvatljiva.

Upravo tu počinje najvažniji dio priče. Ako se potvrde velike i komercijalno isplative količine antimona, BiH bi mogla postati zanimljiv dobavljač za evropsko tržište u trenutku kada Evropska unija pokušava smanjiti zavisnost od Kine u snabdijevanju kritičnim sirovinama.

To bi moglo značiti nova ulaganja, radna mjesta, koncesione prihode i izvoz. Ali rudnik nije samo investicija i prihod. Otvaranje rudnika podrazumijeva velike zahvate u prostoru, infrastrukturu, studije utjecaja na okoliš i dugoročne posljedice za lokalne zajednice.

Treća bh. lokacija koja se rjeđe spominje je Čemernica kod Fojnice, gdje se procjenjivalo 305.000 tona rude s 4,05% antimona.

Na posljednjoj, sedmoj sjednici Općinskog vijeća (OV) Općine Fojnica, održanoj 28. novembra 2025. godine, jednoglasno je nakon protesta građana i aktivista, sa 19 glasova “ZA”, usvojen zaključak kojim se stavlja van snage zaključak iz juna 2013. godine o davanju prethodne saglasnosti za istražno eksploatacione radove za rudnik antimona u blizini naselja Čemernica.

Ova iskustva kao i iskustva iz regiona, uključujući snažne društvene rasprave oko rudarskih projekata, pokazuju da će pitanje biti mnogo šire od same cijene metala.

Zato je trenutno najvažnije jedno, potvrditi šta se zaista nalazi ispod zemlje.

Jer ako se procjene pokažu tačnim, antimon bi od gotovo nepoznatog metala mogao postati jedna od najzanimljivijih strateških sirovina Bosne i Hercegovine.

A činjenica da su strane kompanije već počele istraživati bh. nalazišta pokazuje da su potencijalnu vrijednost ovog metala već prepoznali oni koji prate svjetsko tržište.

BiH možda ne sjedi na zlatu. Sjedi na metalu koji je svijetu trenutno gotovo jednako potreban.

(Forbes BiH/DEPO PORTAL/ad)