Stara  knjiga pronađena na tavanu, naslijeđena od djeda ili kupljena na sajmu antikviteta na prvi pogled djeluje kao sasvim običan predmet koji se može staviti u torbu i prenijeti preko granice. Međutim, pri putovanju iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj takav predmet u određenim okolnostima može potpasti pod vrlo stroga pravila o unosu kulturnih dobara u Evropsku uniju.

Od 28. juna 2025. u potpunosti se primjenjuje Uredba EU 2019/880 o unosu i  uvozu kulturnih dobara iz trećih zemalja. Cilj propisa je spriječiti trgovinu ukradenim, opljačkanim ili nezakonito izvezenim predmetima kulturne baštine. Hrvatska, kao prva država Evropske unije za većinu putnika koji dolaze iz BiH cestovnim putem, primjenjuje ova pravila već na vanjskoj granici EU, piše GPMaljevac.com.

To ipak ne znači da će svaka stara knjiga koju putnik ima u  automobilu predstavljati problem. Evropski propisi posebno spominju stare knjige, dokumente i publikacije od posebnog historijskog, umjetničkog, naučnog ili književnog interesa, kao i rijetke rukopise i inkunabule. Za ovu kategoriju obaveza podnošenja izjave uvoznika primjenjuje se kada je predmet stariji od 200 godina i njegova carinska vrijednost iznosi najmanje 18.000 eura po predmetu.

U praksi bi to značilo da obična porodična knjiga stara 70 ili 100 godina, samo zato što je stara, ne potpada automatski pod ovu posebnu obavezu. Situacija se potpuno mijenja ako neko preko granice nosi, primjerice, rijetko izdanje iz 18. ili početka 19. stoljeća koje ima veliku historijsku ili tržišnu vrijednost.

Još važnije pravilo odnosi se na porijeklo predmeta. Evropska uredba zabranjuje unos kulturnog dobra koje je iz zemlje u kojoj je nastalo ili pronađeno izneseno protivno zakonima te države. Kod tog osnovnog pravila nije dovoljno samo reći da je knjiga porodično nasljedstvo, poklon ili da je kupljena prije nekoliko godina. Ako postoji sumnja u zakonitost njenog porijekla i izvoza, nadležna tijela mogu zatražiti odgovarajuću dokumentaciju.

Hrvatski Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izričito propisuje da se kulturna dobra mogu unositi u Hrvatsku samo uz poštivanje propisa države iz koje se uvoze odnosno države na čijem su području nastala ili pronađena. Za kulturna dobra koja potpadaju pod Uredbu EU 2019/880 potrebno je, zavisno od kategorije predmeta, imati uvoznu dozvolu ili izjavu uvoznika.

Za stare knjige i rijetke rukopise koji prelaze propisane pragove uglavnom je riječ o izjavi uvoznika koja se podnosi elektronskim putem kroz evropski ICG sistem. U toj izjavi osoba potvrđuje da je predmet zakonito izvezen iz države u kojoj je nastao ili pronađen, a potrebno je dostaviti i dovoljno detaljan opis predmeta kako bi ga nadležna tijela mogla identificirati.

Dokumentacija kojom se može dokazivati porijeklo zato može biti izuzetno važna. Kod vrijedne stare knjige to mogu biti ranije izvozne dozvole, dokumenti o vlasništvu, račun o kupovini, dokumentacija aukcijske kuće ili antikvarijata, fotografije, kataloški zapisi i drugi tragovi pomoću kojih se može utvrditi gdje se predmet nalazio i kako je njegov vlasnik do njega došao. Evropski sistem upravo je uveden kako bi carinske i druge nadležne službe mogle provjeriti zakonitost porijekla kulturnog dobra prije njegovog uvoza.

Pravila poznaju i vrlo neobičnu iznimku. Ako se ne može pouzdano utvrditi država u kojoj je kulturno dobro nastalo ili je iz te države izneseno prije 24. aprila 1972. godine, u određenim slučajevima može se dokazivati zakonit izvoz iz posljednje treće države u kojoj se predmet nalazio duže od pet godina, pod uvjetom da tamo nije bio samo privremeno, u tranzitu ili radi ponovnog izvoza.

Putnicima iz BiH posebno je važno da postoji i druga strana procedure. Federalno ministarstvo kulture i sporta navodi da u okviru svojih nadležnosti izdaje saglasnosti za izvoz i uvoz umjetničkih djela i antikviteta, na osnovu propisa BiH koji uređuju režim izvoza i uvoza takvih predmeta. Zbog toga vlasnik vrijedne stare knjige, rukopisa ili drugog predmeta za koji postoji mogućnost da ima status kulturnog dobra ne bi trebao polaziti od pretpostavke da ga može jednostavno staviti u automobil i krenuti prema Hrvatskoj.

Kazne u Hrvatskoj nisu simbolične. Važeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje da fizička osoba koja uveze kulturno dobro iz zemlje izvan carinskog područja EU bez potrebne uvozne dozvole ili izjave uvoznika može biti kažnjena iznosom od 1.600 do 5.500 eura. Za pravne osobe predviđena je kazna od 5.000 do 15.000 eura, a zakon za određene prekršaje predviđa i oduzimanje kulturnog dobra.

Zanimljivo je da i hrvatsko nacionalno zakonodavstvo posebno prepoznaje staru tiskanu građu. Zakon među kulturnim dobrima po samom zakonu navodi  knjige i drugu tiskanu građu, novine, časopise i plakate nastale do 1850. godine, uz druge kategorije rukopisne građe. To pokazuje koliko se drugačije pravno može gledati na predmet koji vlasniku izgleda kao tek stara  knjiga iz porodične biblioteke.

(DEPO PORTAL/ad)