Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je opsežno istraživanje novinara Michaela Martensa u kojem se, na osnovu intervjua iz devedesetih godina, govori o ratnoj prošlosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Martens navodi da je intervjue pronašao u arhivi Narodne biblioteke Srbije te ističe da su objavljeni u štampanim izdanjima časopisa koji nikada nisu digitalizirani, zbog čega su danas teško dostupni javnosti.

Autor u tekstu podsjeća na opsadu Sarajeva, koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju okarakterizirao kao ratni zločin, te navodi da je Jevrejsko groblje bilo jedna od lokacija s kojih su, prema presudama Haškog tribunala, djelovali snajperisti Vojske Republike Srpske.

Martens tvrdi da je upravo na toj lokaciji, prema vlastitim izjavama iz devedesetih godina, boravio i Aleksandar Vučić.

"Čovjek koji je kao mladi ratni dobrovoljac barem neko vrijeme bio prisutan usred kriminalnih aktivnosti na sarajevskom Jevrejskom groblju danas je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Taj podatak nisu iznijeli njegovi politički protivnici, nego ga je on sam spomenuo u intervjuima iz devedesetih", piše Martens.

Prema navodima FAZ-a, Vučić je u intervjuu za časopis Duga iz augusta 1994. godine izjavio:

"Kada je izbio rat u Bosni, otišao sam u Srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac da branim srpstvo."

Martens navodi da je Vučić u istom razgovoru rekao kako je "neko vrijeme bio na Jevrejskom groblju", nakon čega je otišao na Pale.

Autor ističe da FAZ ne tvrdi niti raspolaže dokazima da je Vučić počinio ratne zločine.

"Da li je pucao na grad? Da li je ubijao civile? Danas kaže da nije. I zaista, niko ne bi trebao tvrditi drugačije bez dokaza. Ali ono što znamo jeste da se kao mladi dobrovoljac svojevoljno stavio u službu politike koju su međunarodni sudovi kasnije okarakterizirali kao duboko kriminalnu", navodi Martens.

U tekstu se spominje i intervju objavljen u septembru 1997. godine u časopisu Velika Srbija, glasilu Srpske radikalne stranke.

Prema navodima FAZ-a, Vučić je tada izjavio da je u Bosni i Hercegovini proveo ukupno osam mjeseci, od čega dva mjeseca na frontu, te da je njegov četrdesetodnevni boravak u Sarajevu bio odgovor na dileme s kojima su se tada suočavali mnogi mladi ljudi.

Martens u tekstu podsjeća i na Vučićeve tadašnje izjave o Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ocjenjujući da su bile u skladu s politikom Srpske radikalne stranke i njenog lidera Vojislava Šešelja.

Navodi da predsjednik Srbije danas zastupa drugačije političke stavove te javno podržava Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Ipak, autor zaključuje da bi evropski donosioci odluka, prema njegovom mišljenju, prilikom procjene političkih prilika na Zapadnom Balkanu trebali imati u vidu i Vučićeve ranije izjave i političko djelovanje.

(DEPO PORTAL/dg)