Svjetski oceani ove se godine ponovno rekordno zagrijavaju. Sredozemlje je oborilo svoj lipanjski rekord s 24,3°C, nadmašivši prethodne najviše vrijednosti zabilježene 2023. i 2025. godine. Morski toplinski valovi zahvatili su 98 posto bazena tijekom prvih šest mjeseci ove godine.

Isti obrazac vidi se i u Jadranu. Temperature koje su se nekad očekivale tek u kolovozu ove su se godine bilježile već u lipnju, piše Index.hr.

"Jadran je nekad bio najtopliji u kolovozu. Sad takve temperature mjerimo u lipnju"

Oceanograf Mirko Orlić za Index kaže da su se prije pedesetak godina najviše temperature Jadrana tipično pojavljivale u kolovozu i iznosile oko 25°C. Potom su ljetni maksimumi postupno rasli pa danas obično dosežu oko 27°C. No ove godine takve su, pa i više temperature zabilježene već u lipnju.

- Rekao bih da to doista jest naznaka onoga što će se zbivati u budućnosti - možda ne svake godine, ali sve češće - kaže Orlić.

Zašto se Jadran tako rano zagrijao?

Hrvatski oceanograf tumači da je ovogodišnje rano zagrijavanje Jadrana posljedica kombinacije dvaju čimbenika: dugotrajnih toplinskih valova i dugoročnog zagrijavanja Sredozemlja i Jadrana. "Čini mi se da su u pitanju oba čimbenika", kaže Orlić.

Tijekom stabilnih anticiklonalnih situacija vjetar je slab, a upravo je on ključan za hlađenje mora. U uobičajenim okolnostima more se hladi isparavanjem, pri čemu se toplina prenosi u atmosferu, te miješanjem, kojim se toplina spušta u dublje slojeve mora.

- Isparavanje i miješanje silno ovise o vjetru, a vjetar je u pravilu slab za vrijeme trajanja toplinskih valova i pripadnih anticiklonalnih situacija - objašnjava Orlić.

Sredozemlje i Jadran zagrijava dvostruko brže

Na to se nadovezuje dugoročni trend. Sredozemlje i Jadran zagrijavaju se brže od svjetskih oceana. To znači da današnji toplinski valovi u moru ne kreću s iste početne razine kao prije nekoliko desetljeća, nego s već povišene temperature. Zato lakše dolaze do iznimno visokih vrijednosti.

- Postoji trend zagrijavanja Sredozemlja i Jadrana, koji je dvostruko veći od trenda u svjetskim oceanima, a tako povišene temperature pridodaju se na procese povezane s toplinskim valovima. To dovodi do pojave izuzetno visokih temperatura - kaže Orlić.

Rani rekordi ne znače nužno rekordno ljeto

Iako su temperature mora već početkom ljeta vrlo visoke, to ne znači da će do kraja ljeta nužno pasti novi rekordi. Orlić kaže da visoke temperature početkom ljeta pokazuju da je u more već ušlo mnogo topline. No što će se dalje događati, ovisi o vremenskim prilikama u srpnju i kolovozu.

Ako uslijede razdoblja nestabilnog vremena, s vjetrom i jačim miješanjem mora, dio topline može prijeći u atmosferu, a dio u dublje slojeve. U tom slučaju površinska temperatura ne mora nastaviti rasti.

Ako se, pak, nastave duga stabilna i vruća razdoblja, more se može dodatno zagrijati i dosegnuti nove rekordne vrijednosti. 

- Drugim riječima, situacija se može mijenjati iz godine u godinu - kaže Orlić.

Pritom upozorava da treba biti oprezan s rekordima. Važno je gdje je temperatura izmjerena. Mjerenja s otvorenog mora ili iz bazena dobro povezanih s otvorenim morem mnogo su reprezentativnija od mjerenja u izoliranim područjima, poput Malog jezera na Mljetu, koja se mogu zagrijavati drukčije od ostatka Jadrana.

Više detalja čitajte u nastavku teksta ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)