Automatsko prepoznavanje registarskih oznaka već je dovoljno neugodno za sve koji brinu o privatnosti. Kamere uz cestu mogu zabilježiti gdje se vozilo kretalo, kada je prošlo određenom lokacijom i s kojom registarskom oznakom. No nova generacija takvih sistema ide korak dalje. Više se ne oslanja samo na tablicu automobila, nego pokušava povezati vozilo s digitalnim tragovima koje oko sebe stalno emitiraju mobiteli, slušalice, pametni satovi, privjesci za ključeve, senzori pritiska u gumama, službene RFID kartice, pa čak i čipovi kućnih ljubimaca.

Prema pisanju 404Media, kompanija Leonardo razvija sistem SignalTrace koji, uz klasično očitanje registarskih oznaka, može prikupljati identifikatore uređaja koji bežično komuniciraju putem Bluetootha, RFID-a i sličnih protokola. Ideja je jednostavna, ali prilično zastrašujuća. Jedan iPhone sam po sebi ne znači mnogo, jer ih ima na milione. No kombinacija određenog mobitela, para bežičnih slušalica, pametnog sata, automobilskog infotainmenta, senzora u gumama i registarske oznake može postati gotovo jedinstven digitalni otisak, prenosi Auto Start.

Takav sistem ne mora samo vidjeti automobil, nego može zaključiti koji uređaji najčešće putuju zajedno. Ako se ista grupa signala ponavlja na različitim mjestima i u različito vrijeme, algoritam može povezati vozilo, vozača i predmete koje nosi sa sobom. U teoriji, to istražiteljima može pomoći ako neko promijeni ili ukloni registarsku oznaku. U praksi, međutim, otvara pitanje koliko daleko nadzor smije ići prije nego što prestane pratiti automobil i počne pratiti osobu.

Još je osjetljivije to što takvi senzori ne moraju uvijek biti vezani uz velike kamere za čitanje tablica. Prema dostupnim opisima, mogu se postavljati i izvan saobraćaja, na primjer - na željezničkim stanicama, u trgovačkim centrima, na stadionima ili drugim javnim prostorima. Time tehnologija izlazi iz klasične saobraćajne sigurnosti i ulazi u mnogo šire područje praćenja kretanja ljudi.

Zagovornici će reći da se prikupljaju signali koje uređaji ionako javno emitiraju i da se takvi sistemi mogu koristiti u istragama ozbiljnih krivičnih djela. Kritičari, među njima i organizacije za digitalna prava u SAD-u, upozoravaju da se masovnim prikupljanjem podataka lako stvara baza kretanja ljudi koji nisu ni za što osumnjičeni. Problem više nije samo jedna kamera ili jedan podatak, nego mogućnost da se mnogo sitnih digitalnih tragova spoji u vrlo detaljnu sliku nečijeg života.

S obzirom na to da je sistem za sada najavljen samo u SAD-u, za Evropu i BiH ovo trenutno više zvuči kao upozorenje nego kao skorašnja svakodnevica, ali smjer je jasan. Automobil je sve češće samo jedna tačka u mreži uređaja koje ljudi nose, koriste i nehotice otkrivaju. Nekada je bilo dovoljno sakriti lice ili promijeniti rutu. U novoj verziji nadzora, možda će biti dovoljno da isti mobitel, iste slušalice i isti pametni sat ponovno prođu pokraj senzora. 

(Autostart.24sata.hr/DEPO PORTAL/au)