Gazirana pića američki kardiohirurg dr Džeremi London je javno proglasio za tečnu smrt, i pojasnio da nije riječ o alkoholu, već o običnoj limenki koju većina nas otvori uz ručak.

Tvrdnja zvuči pretjerano dok je ne pročitate do kraja, a onda počnete da preispitujete šta vam stoji u vratima frižidera.

Zašto baš gazirana pića, a ne nešto očiglednije

London je na svojim mrežama nabrojao četiri navike kojih se lično kloni da bi dočekao duboku starost u formi. Cigarete, alkohol i bijeli hljeb su očekivani osumnjičeni. Četvrti na listi je iznenadio mnoge, jer je riječ o sasvim legalnom piću koje djeca dobijaju uz pomfrit.

U emisiji „Today“ priznao je da je izraz tečna smrt izabrao namjerno, da privuče pažnju. Iza dramatičnog naziva stoji jednostavna računica, prazne kalorije se talože godinama, a niko ne primijeti kada je tačno počeo problem sa pritiskom ili strukom.

Kako gazirana pića ulaze u tijelo, a izlazi račun kod ljekara

Ishrana, prema riječima ovog kardiohirurga, kontroliše oko osamdeset odsto tjelesne težine, dok fizička aktivnost učestvuje sa svega dvadeset. Tri popijene čaše zaslađenog napitka mnogo je lakše unijeti nego istrčati na traci. Račun je nemilosrdan i ne zavisi od dobrih namjera.

Dr Vilijam Li, u podkastu „ZOE Science & Nutrition“, upozorava da sokovi iz limenke često prolaze ispod radara u poređenju sa cigaretama. Klinička i epidemiološka istraživanja povezuju njihovu prekomjernu upotrebu sa metaboličkim oboljenjima, srčanim problemima i pojedinim vrstama raka.

Problem nisu samo dvije kašike šećera u čaši

Greška broj jedan jeste misliti da je sve u šećeru. Da je tako, prešli biste na dijetalnu varijantu i mirno spavali. Li podsjeća da su tu i aditivi, vještačke boje, arome, konzervansi i stabilizatori, cijeli niz sastojaka sa E brojevima koje izgovorite tek iz trećeg pokušaja.

Dugotrajna izloženost tom koktelu, dan za danom, pravi pravu štetu organima. Pojedinačna limenka nikoga nije ubila. Problem je dvadeset godina pijenja po jedne uz ručak.

Sistematski pregled u časopisu „BMJ“ povezuje redovnu konzumaciju zaslađenih napitaka sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, prema meta-analizi o vezi između zaslađenih pića i metaboličkih bolesti.

Čime zamijeniti zaslađene napitke

Zamjena ne mora da liči na bolničku dijetu. Voda sa kriškom limuna, krastavca ili lista nane u staklenoj boci stoji u frižideru i izgleda kao nešto što biste platili u kafiću. Domaća limunada sa kašičicom meda zadovolji potrebu za slatkim bez petnaest grama šećera po čaši.

Nezaslađen zeleni čaj uz ručak mijenja naviku otvaranja limenke. Kefir ili kiselo mlijeko uz obrok rješava i osjećaj punoće, a crijeva vam zahvaljuju nedjeljama unaprijed.

Tijelo šalje signale prije nego što stigne dijagnoza

Obratite pažnju na nekoliko stvari. Stalna žeđ koja se ne gasi vodom. Naglo ogladnite već dva sata poslije obroka. Stopala vam oteknu uveče. Glavobolja pred kraj radnog dana. Salo oko stomaka koje se ne pomjera ni poslije mjesec dana vježbanja. Ako prepoznajete bar dva znaka, frižider je prvo mjesto za reviziju.

Ako imate povišen pritisak, šećer ili porodičnu istoriju srčanih bolesti, razgovor sa ljekarom o navikama u ishrani vrijedi više od bilo koje liste sa interneta.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.

(Krstarica/DEPO PORTAL/ad)