'Lovac na vino'

Ova biljka smanjuje želju za alkoholom, a smatra se i spasom za žene i regeneraciju kože

Lifestyle27.05.26, 20:25h

Ova biljka smanjuje želju za alkoholom, a smatra se i spasom za žene i regeneraciju kože
- Drevni fitoterapeuti koristili su ga za liječenje mnogih bolesti. Sjevernoamerički Indijanci primjenjivali su ga u liječenju kožnih bolesti i rana, a koristio se i kod astme, prehlade i gripe - navodi Nestorović

 

 

Iako ga u našim krajevima često srećemo pored pruga ili puteva kao običan korov, žuti noćurak je ljekovita biljka koja je decenijama u samom vrhu interesovanja farmaceutske industrije. Njegova specifičnost ne leži samo u ljepoti cvjetova koji se otvaraju isključivo pred mrak, već u jedinstvenom hemijskom sastavu koji direktno utiče na centralni nervni sistem.

 

O tome zašto je ova biljka dobila ime „lovac na vino“ i kakvu moć krije njeno sjeme, Blic je razgovarao sa dr. sci. Markom Lj. Nestorovićem, muzejskim savjetnikom, botaničarem i herbologom u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.

 

Žuti noćurak smanjuje želju za alkoholom

 

Historija žutog noćurka (Oenothera biennis L.) tijesno je povezana s njegovim uticajem na ljudski metabolizam i mozak.

 

Doktor Nestorović ističe da je naučni naziv ovoj biljci dao grčki historičar i biolog Teofrast još 300. godine prije nove ere.

 

- Teofrast je biljci dao ime jer njen korijen, ako se jede, smanjuje želju za vinom i alkoholnim pićima. U prevodu njeno ime znači – lovac na vino - objašnjava Nestorović.

 

Ova karakteristika ostala je relevantna do danas, posebno u procesu odvikavanja od zavisnosti.

 

- Treba pomenuti da se preparati na bazi noćurka mogu koristiti u odvikavanju od alkoholizma. Ulje ove biljke ublažava depresiju, a time posredno smanjuje i želju za pićem - navodi sagovornik.

 

Kako je žuti noćurak „preko noći“ postao popularan

 

Prema riječima sagovornika, žuti noćurak u historiji liječenja biljem zauzima značajno mjesto.

 

- Drevni fitoterapeuti koristili su ga za liječenje mnogih bolesti. Sjevernoamerički Indijanci primjenjivali su ga u liječenju kožnih bolesti i rana, a koristio se i kod astme, prehlade i gripe. Međutim, tek osamdesetih godina prošlog vijeka savremenim metodama utvrđeno je da je ulje sjemena noćurka pravi rudnik gama-linolenske kiseline, jer nijedna druga biljka ne sadrži tako veliku količinu. Ovaj pronalazak je preko noći učinio ovu biljku veoma popularnom - priča Nestorović.

 

Za šta se koristi žuti noćurak

 

Gama-linolenska kiselina je esencijalna masna kiselina koja se u organizmu pretvara u prostaglandin, supstancu ključnu za regulaciju vitalnih funkcija.

 

- Naime, reguliše metabolizam masti i podstiče rad kardiovaskularnog, imunološkog i centralnog nervnog sistema. Gama-linolenska kiselina podstiče metabolizam i sagorijevanje zasićenih masti i kalorija, te tako pomaže u smanjenju tjelesne težine. Prostaglandin učestvuje i u regulaciji sinteze pljuvačke i suza, kontroliše lučenje loja, može spriječiti abnormalno razmnožavanje ćelija, sprečava trombozu i reguliše nivo holesterola - objašnjava Nestorović.

 

Za izradu ljekovitih preparata koristi se sjeme žutog noćurka zbog visokog sadržaja gama-linolenske kiseline.

 

- U svijetu postoje brojne sorte i hibridi noćurka čije ulje iz sjemena sadrži do devet posto gama-linolenske kiseline - dodaje Nestorović.

 

Spas za žene i regeneracija kože

 

Danas se noćurak na tržištu najčešće nalazi u obliku uljanih kapsula, često obogaćenih vitaminom E, a koristi se za rješavanje problema koji muče milione ljudi.

 

- Na tržištu postoje preparati u kombinaciji s vitaminom E koji se koriste za liječenje i regeneraciju kože, kose i noktiju. Postoje i preparati koji uspostavljaju hormonsku ravnotežu kod žena i ublažavaju simptome PMS-a i menopauze, kao što su glavobolja, razdražljivost i osjetljivost - navodi Nestorović.

 

Za one koji se bore s viškom kilograma, noćurak nudi prirodnu podršku jer gama-linolenska kiselina podstiče metabolizam i sagorijevanje zasićenih masti i kalorija.

 

Cvjetovi se otvaraju samo noću

 

Ova biljka je u narodu poznata pod nazivima večernja jagorčevina, večernji jaglac, pupoljka ili pupoljica. Upravo taj „večernji“ karakter njena je najzanimljivija botanička osobina.

 

- Narodni naziv noćurak dobio je po svojim cvjetovima koji se otvaraju samo nakratko, između šest i sedam sati navečer. Tada se istovremeno otvori osam do deset mirisnih cvjetova, koji privlače brojne insekte i noćne leptire koji vrše oprašivanje - kaže doktor.

 

Kako prepoznati žuti noćurak

 

Žuti noćurak je dvogodišnja biljka koju karakterišu specifične faze rasta. U prirodi se lako prepoznaje po visini i jarkim cvjetovima, a zanimljivo je da je korijen biljke, iako se danas rijetko spominje, kroz historiju imao važnu ulogu u ishrani.

 

- U prvoj godini biljka obrazuje lisnu rozetu, a naredne godine iz rozete se formiraju izdanci na kojima nastaju cvjetovi i plodovi sa sjemenom - objašnjava Nestorović.

 

Karakteristike žutog noćurka:

 

  • Korijen je vretenast i mesnat.
  • Stabljika je uspravna, visoka od jednog do dva metra, a u gornjem dijelu razgranata.
  • Listovi su jajastog ili eliptičnog oblika.
  • Cvjetovi su jarkožute boje.

 

- Cvjetanje traje od jula pa sve do prvih jesenjih mrazeva. Krajem ljeta ili početkom jeseni formiraju se čahure sa sjemenom - kaže Nestorović.

 

Gdje raste žuti noćurak

 

Prema botaničkoj klasifikaciji, žuti noćurak pripada rodu Oenothera, koji obuhvata oko 140 vrsta porijeklom iz Sjeverne i Južne Amerike.

 

- To je biljka koja vodi porijeklo iz Meksika i Centralne Amerike. U Evropu je dospjela u 17. vijeku, gdje je zbog lijepih i atraktivnih cvjetova uzgajana kao ukrasna biljka. Pod uticajem čovjeka, za posljednjih 250 godina područje rasprostranjenosti pojedinih vrsta znatno se proširilo - kaže Nestorović.

 

Danas je ova biljka rasprostranjena u Evropi, sjevernoj i srednjoj Rusiji, prednjoj i istočnoj Aziji te u Sjevernoj Americi do Meksika.

 

- U našem podneblju žuti noćurak raste kao korov u starim voćnjacima i vinogradima, na zapuštenim mjestima, željezničkim nasipima, pored kanala i puteva, na obalama rijeka, šljunku, pjeskovitom tlu, kamenjarima i zidinama, ali se može naći i kao uzgajana biljka u baštama, vrtovima i na obradivim površinama - zaključuje Nestorović.

 

(Blic.rs/DEPO PORTAL/au)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook