"Treba raditi, nema bez rada ništa", čuvene su reči rudara Alije Sirotanovića kojem se divila cijela Jugoslavija, a umro u bijedi i zaboravljen. Postao je zaštitno lice države i samoupravnog socijalizma, a najviše simbol ideja i ideala radnog naroda.

Pred kraj života jedva sklapao kraj sa krajem, mala penzija nije ni pokrivala osnovne uslove za život. Ovaj skrupulozni i vrijedni rudar, uprkos svojim uspijesima, život je završio u skromnoj sobici i srećom prije raspada države u koju je vjerovao.

- Dedo je bio divan, glavno mu je bilo poštenje, tako me je učio. Toliko je bio pošten, da mi je to nekad išlo na živce, cijeli svijet  nepošten, on sve pošteno -  kaže za BBC na srpskom njegova unuka Mubera Salihović.

„Oči plave, tople, pitome. Lice crnpurasto, zborano, a ipak mladoliko, svježe", tako je novinar opisao tada 61-godišnjeg Aliju u reportaži iz njegovog rodnog sela Trtorići.

U tekstu koji je 1975. za TV Novosti pisao Ninoslav Milenković, a sačuvao Jugopapir, unuka Mubera se pominje kao „djevojče u šalvarama" koju su od milošte zvali Zlata. Tada je još nosila porodično prezime Sirotanović. Simbolika prezimena će obiljležiti čitav život njenog dede.

Rođen je 1914. godine u brdovitom kraju centralne Bosne. Mjesto Breza i istoimeni rudnik su u blizini Sarajeva, u srcu ne samo BiH, već i cijele Jugoslavije. Alija je cijeli život proveo u rudniku, gdj je i zaradio i penziju.

Tu će napraviti i najveći poduhvat, koji će mu donjeti slavu i zauvijek odrediti životni put.

U jeku sukoba između Josipa Broza i ruskog vođe Josifa Staljina, godinu dana posle rezolucije Informbiroa, 24. jula 1949, Sirotanović i još osam rudara su u jednoj smjeni u rudniku Breza iskopali su 152 tone mrkog uglja, oborivši tadašnji svjetski rekord koji su postavili Sovjeti.

Kako je Sirotanović inicirao obaranje svetskog rekorda?

Alijina ideja je bila da se proba sa obaranjem svjetskog rekorda, pisali su tada jugoslovenski dnevnici.

„Mi to možemo izvesti", tiho je rekao Šaban Jusić, tada mladi rudar u Brezi, kad je čuo Alijin predlog.

Ostali brigadisti su se usaglasili, pa je Alija izložio ideju i na partijskom sastanku.

Za dan obaranja rekorda određen je 24. jul, u čast godišnjice Petog kongresa Komunističke partije Jugoslavije, javila je tada državna agencija Tanjug.

„Još jedna velika pobeda naših rudara - Alija Sirotanović tukao prvi rekord Stahanova", objavio je dnevnik Politika.

Aleksej Stahanov držao je od 1935. svjetski rekord sa iskopane 102 tone uglja.

Tim poduhvatom otpočelo je međusobno i uzastopno obaranje rekorda u privredi socijalističkih zemalja. Krajem četrdesetih, Jugoslavija je, kao zemlja izbačena iz Informbiroa, bila u vrlo nezavidnoj situaciji, a na granicama se zveckalo oružjem.

SSSR i druge zemlje Istočnog bloka uvele su ekonomsku blokadu Jugoslaviji, a prekinute su političke, diplomatske i kulturne veze. Zato je Sirotanovićev poduhvat imao i veliku simboličnu važnost.

Nastavak teksta na linku.

(Stil Kurir/DEPO PORTAL/af)