Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dosegle su historijski maksimum. U pojedinim slučajevima, kvadratni metar dostiže i do 11.000 KM, iako je prosječna cijena ipak osjetno niža. Uprkos tome, javnost i stručnjaci upozoravaju da su iznosi koje kupci plaćaju previsoki, dok istovremeno ne postoje naznake skorijeg pojeftinjenja

Kupovina manjih stanova postaje sve zahtjevnija, pa je za nekretninu do 50 kvadratnih metara gotovo nemoguće izdvojiti manje od 200.000 KM. Iako ovakve cijene izazivaju zabrinutost među građanima, interes za kupovinu ne opada. Naprotiv, potražnja je i dalje u porastu, a gradnja novih objekata ne jenjava.

Prema riječima stručnjaka iz Sarajeva i Banjaluke, cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, zbog čega je teško utvrditi jedinstven prosjek na nivou države.

- Ako pričamo o četiri gradske opštine i užem dijelu u Kantonu Sarajevo možemo reći da se prosječni okvir cijena kreće između 3.700 do 5.200 KM. Apsolutno nemamo neki detaljan prosjek koji možemo da kažemo - kaže stručnjak za nekretnine iz Sarajeva, Haris Kadić.

Dragan Milanović, stručnjak za nekretnine iz Banja Luke, navodi da je situacija u tom gradu vrlo slična po pitanju prosječnih cijena.

- Ako govorimo o novogradnji i o stanovima cijene su, najniža oko 3.000 maraka na periferiji do 7.000 u strogom centru grada. To je taj neki opseg. Prosječna cijena je tu negdje oko 5-6 hiljada u centru. Negdje malo širi centar 4-4,5 hiljade. To je sada ono što je u ponudi.

Iako se u narednom periodu ne očekuju značajne promjene na tržištu, postavlja se pitanje održivosti ovakvog stanja. Podaci iz Banjaluke pokazuju da je čak svaki treći kupljeni stan neuseljen, što ukazuje na investicijsku kupovinu.

Najčešći kupci dolaze iz dijaspore, koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. U tom kontekstu, pojavljuju se i prijedlozi mogućih mjera za stabilizaciju tržišta.

- Jedan od prijedloga ispred nas, da bi pojeftinili stanovi, je da Vlada Republike Srpske izdaje takozvane 'narodne obveznice' namijenjene dijaspori, što će svakako na neki način dijaspora imati način da ulaže svoja sredstva, a mi ćemo u Banjaluci dobiti stanovi po pristupačnijim cijenama - kaže Dragan Jošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija".

Nagli rast cijena zabilježen je još 2022. godine, kada je došlo do poskupljenja željeza i drugih građevinskih materijala na globalnom tržištu. Od tada trend rasta nije zaustavljen, a procjene stručnjaka ukazuju da bi tokom 2026. godine cijene mogle porasti za dodatnih 10 posto, prenosi BHRT.

(DEPO PORTAL/ad)