Evropska komisija je u novoj Viznoj strategiji prvi put zvanično priznala da važeća pravila boravka u Šengenskoj zoni ne odgovaraju realnim uslovima rada profesionalnih vozača kamiona iz trećih zemalja i najavila uvođenje posebnih rješenja koje bi mogle da riješe dugogodišnji problem kamiondžija.

Važeće pravilo omogućava boravak od najviše 90 dana u periodu od 180 dana, što za kamiondžije, koje stalno prelaze granice, u praksi znači rizik od kazni, zabrana ulaska i prekida rada. Iako ne borave trajno u EU, njihovo prisustvo se računa isto kao turistički boravak, što je godinama izazivalo nezadovoljstvo prevoznika, naročito sa Zapadnog Balkana, prenosi N1.

U novoj viznoj strategiji Evropska komisija konstatuje da postoje profesije koje „zbog prirode posla moraju često da borave u više država članica“, a da pritom ne spadaju u kategoriju klasičnih migranata ili prekograničnih radnika. Među njima se izričito navode vozači kamiona koji pružaju usluge evropskim kompanijama, uz sportiste i umjetnike na turnejama.

Kao odgovor na ovaj problem, Komisija najavljuje razmatranje posebnog režima produženog kratkotrajnog boravka na nivou EU, koji bi omogućio kamiondžijama da u Šengenu borave duže od 90 dana, bez potrebe za radnom ili boravišnom dozvolom, ali uz strogu kontrolu i jasno definisana pravila.

Govoreći na konferenciji za novinare, izvršna potpredsjednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Henna Virkkunen izjavila je da su institucije EU svjesne zabrinutosti koje su pokrenuli prevoznici sa Zapadnog Balkana.

„Svjesni smo ovih zabrinutosti. Važno je naglasiti da sistem ulaska i izlaska nije uveo nikakve nove zahtjeve kada je riječ o trajanju kratkih boravaka u Šengenskoj zoni“, rekla je Virkkunen, dodajući da Komisija prepoznaje praktične poteškoće sa kojima se kamiondžije suočavaju.

„U ovoj viznoj strategiji bavimo se i tim pitanjem i predlažemo da razmotrimo određene dodatne fleksibilnosti, naravno bez ugrožavanja bezbjednosti“, navela je ona, ističući da se situacija kamiondžija razlikuje od položaja prekograničnih radnika koji svakodnevno prelaze granicu i već imaju određene izuzetke.

Evropska komisija navodi da će tokom 2026. godine, u saradnji sa državama članicama, raditi na pronalaženju konkretnih zakonodavnih rješenja, uključujući mogućnost donošenja novih pravila koja bi važila u cijeloj Šengenskoj zoni. Cilj je da se obezbjedi pravna sigurnost i za vozače i za transportne kompanije, uz očuvanje bezbjednosti spoljne granice EU.

Za sada nisu precizirani rokovi niti detalji budućeg režima, ali Komisija prvi put jasno poručuje da je problem kamiondžija prepoznat na nivou EU politike – i da se za njega traži sistemsko rješenje.

Podsjetimo, prevoznici iz Bosne i Hercegovine i Srbije četvrti dan blokiraju granične prelaze sa Evropskom unijom sprečavajući izlazak i ulazak kamiona. U razgovoru za N1, mnogi vozači teretnih vozila kazali su kako sa strahom voze kada pređu granicu jer je vili broj njih hapšen, pritvaran, deportovan i doživio brojne neugodnosti.

"Ponašaju se prema nama kao prema migrantima, kao da smo najveći zločinci. Želimo da samo radimo, da od svoga rada živimo I gradimo. Barem da nam broje sate, a ne dane. To se može jednostavno učiniti", rekao je za N1 Stojko Srdić, prevoznik.

Sada u praksi vozači nakon tri mjeseca provedena na cestama EU, narednih 90 dana moraju provesti kod kuće. To je, kažu, ekonomski neodrživo i vodi ka gašenju firmi.

Iako države i firme bilježe enormne gubitke, prevoznici ne odustaju od protesta do rješenja problema jer su, kako su istakli, "odvedeni do zida".