Hoće li kamatne stope rasti ili padati? Kako inflacija utiče na one koji nemaju kredite, ali imaju štednju – gubimo li novac bez da primjećujemo? Kako su kamatne stope povezane sa tržištem nekretnina je li ovaj balon prenapuhan? O ovim temama za N1 govorio je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica

Kada je u pitanju tržište kapitala, odnosno finacijsko tržište, bilješimo nastavak trendova od proteklih nekoliko godina, pojašnjava stručnjak.

- Ključne teme uključuju inflaciju, kretanje kamatnih stopa, kretanje plata - nešto što je goruća tema u BiH proteklih 12 mjeseci. To ce biti teme koje su intreresantne i pratiće se u 2026. Kada govorimo o bankarskom sektoru, tu je još nekoliko tema - pristup BiH SEPA podrucju (Jedinstvno područje plaćanja u Euru), instant plaćanje, digitalizacija bankarskog sektora, itd. - dodao je.

Pojašnjavajući trend smanjenja inflacije u BiH, što je zvanično potvrdila i Centralna banka BiH, Ražanica ističe da se procjena vrši na način da se radi prosjek porasta potrošačkih cijena, te da prosjek nije savršen pokazatelj, jer pokazuje koliko su ukupno rasle cijene ali ne i pojedinačan rast cijena u određenim segmentima.

Uz to, cijene osnovnih životnih faktora - hrana, režije, stanovanje - a što su građani najviše osjetili, su rasle znatno više od drugih, a sve zajedno to čini prosjek.

Na pitanje da li prosječan može građanin ove godine očekivati olakšanje kućnog budžeta, ili će visoke cijene ostati s nama i u 2026, odgovara:

- Inflacija usporava, ali bitno je naglasiti da smanjenje inflacije ne znaači i smanjenje cijena. Inflacija je kumulativna - ako smo prije imali višu stopu inflacije, sada imamo nižu, što znači da cijene i dalje rastu samo manjim intenzitetom. NEće biti dramatičnih promjena ni brzih rješenja, ono što možemo očekivati je umjeren rast cijena, i naravno ono što će donijeti stvarno olakšanje je rast realnih primanja, dakle onih koja su zasnovana na povećanju produktivnosti - istakao je .

Pojasnio je i šta znači nedostatk produktivnosti.

- Povećanje primanja bez nekih realnih osnova koji danas gledamo kroz rast produktivnosti vodi u začarani krug. Veća plata, veći troškovi firmama, veće cijene, tako da realno nije to povećanje kao što je nominalno od 40, 50, ili 60 posto", naglašava, uz napomenu da vrijednost novca nije više vezana za zlato, već za produktivnost, koja je prilično niska u BiH.

Produktivnost, nastavio je, možemo podići na nekoliko načina: kroz povećanje investicija, veću efikasnot rada i jačanje privatnog sektora - tri osnovne stvari.

- Rastom produktivnosti ćemo imati rast realnih primanja, jer će biti zasnovane na tome, i možemo očekivati benefite za građane i povećanje standarda - zaključio je.

Nastavk teksta i video na linku.

(DEPO PORTAL/af)