Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je njegov plan za okončanje rata u Gazi potencijalno jedan od najvećih dana u historiji civilizacije i da bi mogao donijeti "vječni mir na Bliskom istoku".

Hiperbola je bila karakteristična. Međutim, njegov prijedlog od 20 tačaka, objavljen u Bijeloj kući u ponedjeljak dok je bio na sastanku s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, i dalje je značajan diplomatski korak - ali i sasvim odgovara njegovom egzotičnom pretjerivanju, piše BBC u analizi objavljenog prijedloga.

Plan predstavlja promjenu stava Trumpove administracije o poslijeratnoj budućnosti Gaze i dodaje pritisak na Netanyahua da prihvati sporazum veći od onog kojeg je Washington ove godine izvršio.

Da li to može postati stvarnost u narednim sedmicama uveliko će zavisiti od istih pitanja koja su oduvijek bila fundamentalna: da li i Netanyahu i rukovodstvo Hamasa sada vide veće dobitke u okončanju rata nego u njegovom nastavku.

Hamasov odgovor na ovaj prijedlog još nije jasan. Pesimistična procjena došla je od jedne ličnosti Hamasa, koja je ranije za BBC nagovijestila da uslovi uglavnom ne uspijevaju zaštititi palestinske interese i da grupa neće prihvatiti nijedan plan koji ne garantuje povlačenje Izraela iz Gaze.

Netanyahu, stojeći pored američkog predsjednika, rekao je da Izrael prihvata Trumpovih 20 principa, iako je lider na krajnje desnom krilu njegove koalicije već odbacio neke od njih.

Ali samo prihvatanje Trumpovih principa nije isto što i stvarni završetak rata. I dok Netanyahu odbacuje ovu optužbu, njegovi domaći protivnici kažu da ima forme za nametanje novog sporazuma ako to ugrozi njegov politički opstanak kod kuće.

U tom smislu, prijedlog možda neće biti dovoljan da se postigne napredak koji Trump očito želi. On i dalje sadrži značajne prepreke za političke birače i Izraela i Hamasa, što bi ih moglo spriječiti da na kraju postignu dogovor.

Također postoji dovoljno dvosmislenosti u planu da se može činiti da ga bilo koja strana prihvata, dok istovremeno koristi tok daljnjih pregovora da ga sabotira, okrivljujući drugu stranu za njegov neuspjeh.

Ovo je obrazac koji se ponavljao tokom višemjesečnih pregovora. I ako se to dogodi, jasno je gdje će Trumpova administracija stati - na stranu Izraela.

Trump je to jasno stavio do znanja Netanyahuu, rekavši mu u ponedjeljak da će, ako Hamas ne pristane na prijedlog, imati "punu podršku Amerike da uradi ono što mora".

Iako je Trump ovo predstavio kao dogovor, to je u stvarnosti okvir za daljnje pregovore - ili, kako je to u jednom trenutku rekao, niz "principa". Ovo je daleko od detaljnog plana koji bi se morao dogovoriti za okončanje rata.

To je više nalik "okviru" koji je njegov prethodnik Joe Biden najavio u maju 2024. godine kako bi pokušao postići postepeno prekid vatre i sporazum o okončanju rata. U tom slučaju, prošlo je još osam mjeseci prije nego što su Izrael i Hamas implementirali primirje i razmjenu taoca i zatvorenika.

Trump želi mirovni sporazum "sve u jednom" - ali to zahtijeva znatan rad na mapiranju detaljnih izraelskih linija povlačenja, specifičnih detalja oko oslobađanja taoca, identiteta palestinskih zatvorenika koji će biti oslobođeni i specifičnih uslova za poslijeratno upravljanje, između mnogih drugih pitanja.

Ništa od ovoga nije detaljno navedeno u njegovom planu od 20 tačaka, a sve imaju potencijal da osujete mirovni sporazum.

Ovaj okvir se oslanja na prethodne prijedloge, uključujući saudijsko-francuski plan iz jula, te nedavni rad bivšeg britanskog premijera Sir Tonyja Blaira, koji bi bio član "Odbora za mir" kojim predsjedava Trump, a koji bi privremeno nadgledao upravljanje Gazom prema ovom planu.

Sastavili su ga Trumpov izaslanik Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner nakon konsultacija s Izraelom, evropskim i arapskim zemljama, uključujući posrednike Katar i Egipat.

Poziva se na prekid borbi, ograničeno povlačenje izraelskih snaga i Hamas da oslobodi sve preostale taoce, a zatim i na oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika koje drži Izrael.

Zatim se predviđa uspostavljanje lokalne, tehnokratske administracije u Gazi koja bi obavljala svakodnevne usluge, a koju bi nadgledao "Odbor za mir" sa sjedištem u Egiptu.

Preostali članovi Hamasa koji se "obavežu na miran suživot" i dekomisiju svog oružja dobili bi amnestiju, a ostali bi bili prognani. Međunarodne "stabilizacijske" snage koje bi stvorile SAD i arapske zemlje preuzele bi sigurnost u Gazi, osiguravajući demilitarizaciju palestinskih oružanih frakcija.

Palestinska državnost se spominje, ali samo u najnejasnijim terminima. Plan sugerira da bi, ako se reformira Palestinska uprava sa sjedištem u Ramali, "konačno mogli biti stvoreni uslovi za kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti".

Arapske zemlje vide Trumpove prijedloge kao značajan napredak za njih. Djelomično i zato što su se riješile njegovog februarskog plana "Gaza Rivijera" koji bi uključivao prisilno raseljavanje Palestinaca.

Oni također barem spominju palestinsku državnost, čak i ako ne postoji obaveza prema tome.

A američki plan kaže da "Izrael neće okupirati niti anektirati Gazu" - iako bez sličnog obećanja za okupiranu Zapadnu obalu. Ovo je ključna klauzula za arapske nacije, čak i ako je u suprotnosti s drugom rečenicom u planu koja kaže da će Izrael i dalje održavati svoje snage u "sigurnosnom perimetru" Gaze.

Sa izraelske strane, Netanyahu kaže da je cijeli okvir u skladu s njegovim ciljevima za okončanje rata. To jest, da se Hamas razoruža, Gaza demilitarizira i da se ne uspostavi buduća palestinska država.

Ali još uvijek nije jasno hoće li dijelovi njegove vlade prihvatiti klauzule o razoružanju i palestinskoj državnosti ili bi mogao iskoristiti ovaj pritisak da doda ili "usavrši" klauzule.

Mnogo toga sada zavisi od odgovora Hamasa.

Kao što je moj kolega Rushdi Abu Alouf ranije napisao , ovo bi mogao biti još jedan trenutak "Da, ali" u kojem Hamas izgleda prihvata prijedloge, a istovremeno traži pojašnjenja. Dakle, isti profesionalni rizik dolazi u obzir za Bijelu kuću kao i za autore prethodnih "okvira" i "principa" za okončanje rata.

U još jednom značajnom trenutku danas, nekoliko trenutaka prije njihove zajedničke objave, Trump je natjerao Netanyahua da se izvini Kataru.

Zahtijevali su izvinjenje zbog izraelskog zračnog napada usmjerenog na rukovodstvo Hamasa u Dohi ranije ovog mjeseca . To znači da bi Katar sada trebao biti u mogućnosti da se vrati kao posrednik između Izraela i Hamasa.

U satima prije sastanka Trumpa i Netanyahua, izraelsko granatiranje i zračni napadi su se pojačali u gradu Gazi, gdje je Izraelska obrambena snaga (IDF) rasporedila treću oklopnu diviziju. Izraelski šireći napad bio je dio samoproglašenog plana da pokuša izvršiti pritisak na Hamas, ali je donio daljnja razaranja civilima.

Veliki dio ostatka svijeta osudio je izraelske akcije. U međuvremenu, komandant Hamasa u Gazi, Ez al-Din al-Haddad, priprema se za ono što je jedan terenski komandant Hamasa opisao za BBC kao "konačnu odlučujuću bitku" u kojoj učestvuje oko 5.000 boraca.

Evropske i arapske zemlje, predvođene Francuskom i Saudijskom Arabijom, provele su ljeto pokušavajući oživjeti diplomatski put, zgrožene ponašanjem Izraela na terenu. To je samo pojačalo osjećaj međunarodne izolacije Izraela, s obzirom na to da je Netanyahu i dalje predmet međunarodne potjernice Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zbog navodnih ratnih zločina u Gazi.

Evropljani su vidjeli kako sukob eskalira izvan kontrole, s osnaženim ekstremima na obje strane, te su vjerovali da mogu apelirati na preostale umjerenjake za rješenje o dvije države – njihovu željenu dugoročnu zajedničku budućnost za Izraelce i Palestince.

I iako to nije eksplicitno u ovom planu, ključnim su vidjeli pridobijanje Trumpa za moderirani prijedlog za Gazu.

Američki okvir bi trebao vratiti zamah na pregovore. Ali vjerovatno će i dalje biti potrebno mnogo sedmica ili duže mukotrpnog rada da se razvije u nešto blizu onoga što Trump kaže da može donijeti: potpuni kraj rata.

(DEPO PORTAL/mm)