Na domaće tržište nekretnina stižu novi ozbiljni igrači, investicije i projekti, dok je ono što danas vidimo na gradilištima samo igla u plastu sijena, kaže najpoznatiji sarajevski agent za nekretnine Haris Kadić.

– Prema mojim informacijama veliki broj stranih investitora lagano dolazi u Sarajevo, pripremaju teren, dolaze i u druge gradove, jer Bosna i Hercegovina se tek razvija – ističe Kadić u intervjuu za BiznisInfo.ba.

Potražnja je, naglašava, i dalje veća od ponude, a veliki infrastrukturni projekti poput gradnje autoputa ili tramvajske pruge, imaju veliki utjecaj na tržište.

Ističe da cijene u centru i uz glavnu saobraćajnicu neće padati, dok se povoljnije opcije nalaze na rubnim lokacijama i u Istočnom Sarajevu – gdje, tvrdi, kvalitet novogradnje nije bitno drugačiji, ali je kvadrat osjetno jeftiniji

.

– Ne mogu svi imati stan u ravnoj zoni pored tramvaja – poručuje.

U narednoj deceniji, dodaje, Sarajevo će morati mnogo više graditi da bi pratilo realnu potražnju domaćih kupaca, dijaspore i novi talas kapitala.

Kako biste opisali trenutno stanje tržišta nekretnina u Sarajevu? Da li je potražnja i dalje veća od ponude, kao što je to bio slučaj prethodnih godina?

– Potražnja je i dalje veća od ponude a to je naročito došlo do izražaja u posljednje tri-četiri godine. Potražnja prije sedam godina nije bila toliko izražena zbog različitih ekonomskih faktora. Trenutno stanje tržišta u nekretninama u Sarajevu je, realno, na istom nivou kao što je bilo i prije godinu dana.

To znači da tržište nekretnina živi i da sada – što se tiče tržišta nekretnina u Bosni i Hercegovini – dolaze novi igrači, investicije, projekti – dolaze ljudi koji znaju kako napraviti nekretninu, ljudi koji znaju gdje možete uložiti novac u nekretninu, da vam se kroz tri, pet, deset, dvanaest godina taj novac vrati…

Prema mojim informacijama veliki broj stranih investitora lagano dolazi u Sarajevo, pripremaju teren, dolaze i u druge gradove u Bosni i Hercegovini, jer Bosna i Hercegovina se tek razvija.

Imamo infrastrukturne projekte koji povezuju glavne gradove, imamo Koridor 5C,  nove autoputeve. Skraćen je put do regionalnih centara, sad nam je Beograd 2,5 sata vožnje, Zagreb tri, kad se završe autoputevi to će biti i manje. Do Splita će se moći otići za 2 sata…

To mijenja situaciju. Kao što mijenja našu potrebu za kupovinom nekretnina na tim lokacijama, tako isto to tjera investitore da se okrenu, recimo, tržištu nekretnina u Bosni i Hercegovini, koje je specifično – od planinskih varijanti do malih gradova, malih sredina i slično.

Cijene stanova u Sarajevu posljednjih godina značajno su porasle. Da li smatrate da su sadašnje cijene realne i očekujete li njihov dalji rast ili stagnaciju?

– Cijene nekretnina, za veliku skupinu ljudi, nikad neće biti realne, uzimajući u obzir stanje i novac koji oni zarađuju, dakle neki srednji stalež ljudi, kojima je neshvatljivo da kvadrat stana u Sarajevu košta u novogradnji 8, 9 ili 10 hiljada maraka, zato što oni onda to dijele sa svojom platom, pa tu svoju platu dijele na godine i onda zaključe da ne mogu nikad u životu kupiti takvu nekretninu.

No, sjetimo se da ni ovdje, niti u bilo kojoj drugoj državi okruženja, pa ni u Evropi i svijetu, nema svaki stanovnik svoju nekretninu. Znači, nema svaki građanin svoju nekretninu i mi moramo tu surovu realnost prihvatiti. Moramo prihvatiti da su činjenice da ne možemo imati svi nekretnine.

Dolazi vrijeme kad će kupovati stanove oni koji rade, koji privređuju, a oni koji rade za fiksnu platu a žele svoj komfor i mir, ti će morati, nažalost, da prihvate da žive u malo manjim urbanim sredinama i u malo jeftinijim stanovima, odnosno da žive određeno vrijeme kao podstanari.

Sa druge strane, nikada nije bilo bolje i povoljnije vrijeme za imati svoju nekretninu, a dalji rast ili stagnacija cijena ovisi od raznih političkih, ekonomskih, socijalnih i geopolitičkih kretanja u svijetu.

Što se tiče toga koliko su sadašnje cijene realne, to zavisi od toga iz kog ugla gledamo. Ja kao agent za nekretnine mogu da kažem da mogu da budu i puno veće, ako dobijemo puno veći kvalitet i puno bolje zgrade, na puno boljim mikrolokacijama i lokacijama.

A mogu i da budu manje, naravno, u nekim manjim sredinama, ako pristanemo na činjenicu da živimo malo dalje od tramvajske pruge i malo dalje od autoputa. Najveći problem našeg stanovništva je što svi žele da kupe nekretninu u centru grada i u ravnom dijelu, pored tramvaja, a da plate kvadrat 3.000 maraka.

To nikada nije bilo moguće. Kada je cijena kvadrata bila u prosjeku 3.000 maraka u Sarajevu, uz glavnu cestu, tada je bila 1.000 maraka na Dobrinji, u Hrasnici ili u Vogošći. Znači, moramo da se vodimo tim parametrima, da i sad nije kvadrat stana u Vogošći 8.000, nego je 4.000, ali uglavnom, na glavnoj cesti je 8.000 maraka.

Koje faktore vidite kao ključne u oblikovanju cijena stanova u narednih godinu do dvije? Da li bi povećana gradnja mogla dovesti do stabilizacije tržišta?

– Veliki broj stanova fali na tržištu i sigurno da povećana gradnja može uticati na cijene nekretnina, na način da se investitori bore za svakog kupca i da prihvate i razne ponude, pa koje su čak niže od onih traženih. Ali to nije glavni faktor.

Glavni faktori, to su oni koje sam maloprije i naveo. Znači, to su mikrolokacijski i  makrolokacijski, ekonomski, finansijski pokazatelji, geopolitička kretanja, politička kretanja u Bosni i Hercegovini, lokalna politika, politika lokalnih zajednica, opština, kantona, entitetskih jedinica i na kraju same države.

To je ono što je najvažnije, ali mislim da smo otvoreni prema evropskom tržištu i mislim da će ovaj put kojim idemo sigurno privući i nove kupce. Kao što mi hoćemo da investiramo na Azurnoj obali, ili na hrvatskoj obali, ima i dosta kupaca koji hoće investirati u svoju zemlju, u glavne gradove, gdje je potencijal povrata malo veći.

Koji dijelovi Sarajeva su trenutno najtraženiji među kupcima i investitorima, a gdje se mogu naći najpovoljnije nekretnine?

– Najtraženiji su oni koji su u samim urbanim zonama i to su A lokacije, koje su svima nama poznate. Sarajevo nije ogroman grad, tako da on nema puno zona. Mi imamo dvije centralne zone: ravnu zonu uz glavnu cestu, uz tramvaj, i eventualno ovu zonu koja se nalazi između brda i te glavne ceste.

Nastavaka teksta čitajte na linku.

(DEPO PORTAL/af)