Veoma diskutabilni sastanci

Kome Izetbegović ide na ruku sastajući se s ruskim i mađarskim ambasadorima i zašto je to učinio?

Front17.09.25, 20:49h

Kome Izetbegović ide na ruku sastajući se s ruskim i mađarskim ambasadorima i zašto je to učinio?
U trenutku kada je zvaničan stav BiH jasno opredjeljenje za članstvo u EU i NATO savezu, susreti Izetbegovića s predstavnicima zemalja koje aktivno podrivaju taj put izazivaju dilemu o političkim motivima i posljedicama ovakvog poteza

 

 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas je u Sarajevu imao dva sastanka sa stranim diplomatama u našoj zemlji, koji su blago rečeno zanimljivi, a gledajući ih u svjetlu aktuelnih političkih dešavanja u BiH, veoma su diskutabilni. Naime, Izetbegović se sastao i s ambasadorom Ruske Federacije u BiH Igorom Kalabuhovim i s ambasadorom Mađarske u BiH Kristijanom Pošom.

 

Ono što čini oba sastanka posebno indikativnim jeste činjenica da su i Rusija i Mađarska rijetke zemlje koje otvoreno podržavaju Milorada Dodika i njegove neustavne poteze, uključujući i negiranje odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH koji se odnose na osuđujuću presudu od godinu zatvora Dodiku  zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS zbog čega mu je već oduzet mandat, prenosi Raport.

 

Uz Dodika su Rusija i Mađarska bile i u vrijeme najžešćih njegovih naapda na ustavni poredak BiH.

 

Upravo zato se postavlja pitanje zašto bi se u ovom trenutku opozicioni lider poput Izetbegovića sastajao sa diplomatama tih zemalja i šta se time može postići?

 

Dok iz SDA šalju saopćenja za javnost kako je Izetbegović ruskom ambasadoru poručio da odluke Suda i CIK-a moraju biti poštovane, te da odlazeći političar ne smije biti prepreka korektnim odnosima dvije države, teško je ignorisati širu sliku ovih susreta I njihovih eventualnih posljedica.

 

Ne može se ne problematizirati Izetbegovićev stav o težnji za ‘korektnim odnosima’ s Rusijom, kada je samo prije nekoliko dana ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ‘u Dodikovom društvu iz Moskve zaprijetio’ da će u Vijeću sigurnosti UN-a uskoro tražiti sjednicu o BiH na kojoj se sudeći po Lavrovovim najavama od Rusije ne mogu očekivati nikakvi pozitivni potezi po našu zemlju.

 

Također, u trenutku kada BiH teži ka EU i NATO integracijama, a Rusija ih aktivno koči kroz podršku Dodiku, susret s ruskim ambasadorom teško se može smatrati dobro tempiranim potezom I u tom kontekstu bilo bi zanimljivo da Izetbegović kaže da li su sastanci održani na njegovu ili inicijativu stranih diplomata u našoj zemlji.

 

Iako se saopćenjima iz SDA ovi sastanci pokušavaju predstaviti kao Izetbegovićev pokušaj da uprkos njegovom opozicionom statusu doprinese boljim odnosima BiH s ovim zemljama, u čiji uspjeh je teško povjerovati, prije će biti da SDA ovim pokušava pokazati da i dalje ima međunarodnu relevantnost i da nije politički izolirana.

 

No, utoliko je gore za BiH, ako SDA svoju ‘snagu’ i utjecaj želi pokazati kroz susrete s predstavnicima zemalja koji su najveći Dodikovi saveznici i kada je jasno da ovakvi susreti više daju legitimitet ruskim i mađarskim stavovima o situaciji u BiH i o Dodiku, nego što mogu na bilo koji način biti od koristi za BiH.

 

Šta su motivi i posljedice

 

Iako je sasvim uobičajeno da se i opozicioni lideri sastaju s ambasadorima i time šalju poruku da postoje i drugačiji politički stavovi osim onih vladajućih, u BiH je situacija drugačija.

 

U trenutku kada je zvaničan stav Bosne i Hercegovine jasno opredjeljenje za članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, susreti Izetbegovića kao opozicionog lidera s predstavnicima zemalja koje aktivno podrivaju taj put izazivaju dilemu o političkim motivima i posljedicama ovakvog poteza.

 

Jer, ambasadori s kojima se Izetbegović sastao predstavljaju zemlje koje otvoreno stoje iza Dodikovih prijetnji i pokušaja blokade države, pa se stoga ovi kontakti ne doživljavaju kao puka diplomatska rutina, nego kao ozbiljna politička poruka.

 

I to takva da se iz nje iščitava prije svega poruka Zapadu da SDA ima alternativu i to ni manje ni više nego u Rusiji i u Mađarskoj.

 

Ovakva teza dobija na težini i ako se prisjeti izjava SDA funkcionera Harisa Zahiragića, koji je 2023. godine govorio o mogućnosti ‘okretanja’ SDA prema Rusiji, Kini i Srbiji.

 

Je li današnji sastanak Izetbegovića potvrda tog pravca ili samo pokušaj pokazivanja političke širine, ostaje otvoreno pitanje.

 

No, jedno je jasno. U trenutku kada se vodi borba za očuvanje ustavnog poretka BiH, ovakvi kontakti sa zemljama koje aktivno rade protiv tog poretka više štete nego koriste bilo kome u BiH, izuzev onim snagama koje podržavaju upravo Rusija i Mađarska.

 

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook