State Department kasno sinoć je objavio izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. 

Mediji su uglavnom prenijeli dio izvještaja koji se odnosi na Milorada Dodika, čiji su, kako se navodi u izvještaju, "eskalirajući verbalni i pravni napadi potkopali su ustavni poredak zemlje, a podijeljena i provokativna retorika čelnika RS-a doprinijela je povećanju političkih i etničkih napetosti".

Ipak, još jedan visoki bh. funkcioner spominje se u izvještaju, a to je ministar vanjskih poslova i lideru stranke Narod i pravda Elmedinu Konakoviću.

Konaković se spominje u dijelu izvještaja naslovljenom "Cenzura od vlada, vojske, obavještajnih ili policijskih snaga, kriminalnih grupa ili naoružanih ekstremističkih ili pobunjeničkih grupa".

- Bilo je slučajeva u kojima su javni službenici ometali rad novinara. Neki mediji su izvijestili da se suočavaju s finansijskim i političkim pritiskom političara i političkih stranaka na uredničke odluke i sadržaj medija, te su tvrdili da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa. Aktivisti su pretpostavili da ove vlasti djeluju po uputama vladajućih političkih stranaka kako bi koristile revizije i navode o utaji poreza za zastrašivanje i cenzuru medija - navodi se u izvještaju.

Kao primjer navode kako je Udruženje BH novinari osudilo komentare ministra vanjskih poslova BiH .

- Konaković je tokom konferencije za novinare sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji, FTV i Bosanskohercegovačka radio-televizija (BHRT), mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera "radio po diktatu" politika vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija okarakterizirale su izjavu kao priznanje namjere političkog uticaja na medijsko okruženje. Linija za pomoć slobodnim medijima registrovala je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije - navodi se u izvještaju State Departmenta.

U izvještaju se također ističe da je "više političkih stranaka i vladinih institucija pokušalo uticati na uredničke politike i medijski sadržaj putem pravnih i finansijskih mjera i putem direktnog političkog pritiska".

- Kao rezultat toga, neki mediji su prakticirali autocenzuru. Vladine institucije su ograničile pristup informacijama o slučajevima korupcije u kojima se tvrdilo o nepravilnoj upotrebi javnih sredstava i stranih investicija. Vlasti na svim nivoima dosljedno su odbijale otkriti informacije o koncesionim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno kompanijama koje su povezane s Narodnom Republikom Kinom, u njenom vlasništvu ili pod njenom kontrolom. Transparency International BIH je pokrenuo pravne mjere u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti otkriti sadržaj određenih ugovora čak i kada im je to naložio sud - navedeno je u izvještaju.

Mediji koji su kritizirali vladajuće stranke tvrdili su da su se suočili s poteškoćama u dobivanju nekih poslovnih ugovora, posebno od oglašivača, zaključuje se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i kako Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je regulirala tržište audiovizuelnih medija, nije imala punu finansijsku i političku nezavisnost.

- Lokalni analitičari su nastavili upozoravati da generalni direktor RAK-a djeluje pod političkim uticajem. Mandat Vijeća RAK-a istekao je krajem 2017. godine, ali nominacije za nasljednika Vijeća RAK-a ostale su neriješene na kraju godine. Mandat generalnog direktora istekao je u julu, a pozicija je ostala upražnjena na kraju godine. Nevladine organizacije za slobodu medija upozorile su da je pozicija generalnog direktora RAK-a podložna značajnom političkom pritisku - navodi se.

(DEPO PORTAL/au)