Nakon objave JU Zavoda za bolesti ovisnosti povodom otvaranja Metadonskog centra KS u ulici Bolnička 10 oglasila se neformalna grupa građana MZ Park Višnjik, koja nastavlja borbu za svoje naselje. 

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

Poštovana direktorice JU Zavod za bolesti ovisnosti KS,

Hvala Vam na saopštenju kojim ste odgovorili na pitanja zabrinutih građana u vezi sa premještanjem Centra za supstitucionu terapiju (OST) u ulicu Bolnička 10.

Građani mjesnih zajednica Višnjik, Park, Breka, Podhrastovi i okolnih naselja izražavaju zabrinutost s razlogom. U pitanju nije nikakva stigmatizacija osoba koje se liječe, niti negiranje njihovog prava na terapiju. Upravo suprotno – uvjereni smo da im društvo mora pružiti podršku. Međutim, jednako tako – i zajednica ima pravo na sigurnost, informisanost i učešće u donošenju odluka koje je direktno pogađaju.

Koristimo ovu priliku da se osvrnemo na Vaš dopis, s ciljem jasnijeg informisanja javnosti, te ćemo se osvrnuti na svaku od tačaka koje ste naveli.

1. "Centar se nalazi u okviru zdravstvene ustanove..."

Tvrdite da se Centar nalazi u okviru zdravstvene ustanove, no želimo pojasniti: objekat u kojem je Centar smješten nije bio aktivno korišten duži vremenski period. Adaptacije su izvršene isključivo radi premještanja iz ulice Omera Stupca. Ovaj objekat nikada nije bio u funkcionalnom krugu KCUS-a – kao ni Bolnica "Podhrastovi". Stoga, upotreba izraza "u okviru KCUS-a" nije precizna i dovodi u zabludu javnost.

2. "Pristup objektu je organizovan izravno sa glavne ceste..."

U stvarnosti, pristup objektu vodi kroz pasaž stambene zgrade, kroz isti ulaz koji koriste i građani koji dolaze u ambulantu za lokalno stanovništvo. Samim tim, tvrdnja da ne postoji kontakt pacijenata sa građanima – nije tačna. Dodatno, pacijenti ne dolaze svi vozilima, već se značajan broj njih kreće pješice kroz naselje – koristeći staze, prilaze i prolaze koji vode direktno kroz stambene zone i oko obrazovnih ustanova. Također, neposredna blizina škola, fakulteta, dječjih igrališta i ambulante dodatno pojačava zabrinutost roditelja, nastavnog osoblja i lokalnih stanara.

3. "Prostor je pod stalnim videonadzorom..."

Zahvalni smo što je objekat pod stalnim nadzorom i što je angažovana zaštitarska služba. Međutim, postavljamo pitanje: da li je ostatak naselja pod videonadzorom? Nije. Ako se Centar mora posebno nadzirati, šta to govori o potrebama za kontrolom njegovog funkcionisanja? Poruka da je objekat “zaštićen” zvuči elitistički i isključuje okolinu iz te iste zaštite. Ako je situacija bezopasna – čemu pojačane mjere sigurnosti?

4. "Radno vrijeme s pacijentima je od 08:30 do 14:00..."

U stvarnosti, okupljanje pacijenata počinje već od 6 sati ujutro, što je potvrdilo više stanara i zaposlenih iz okolnih zgrada. To dovodi do buke, zadržavanja na javnim površinama, i stvaranja osjećaja nesigurnosti. Dakle, formalno radno vrijeme nije stvarna slika prisustva pacijenata.

5. "Broj pacijenata je između 70 i 80 dnevno..."

Ovaj broj nije zanemariv. Kada se uzme u obzir i rotacija korisnika koji dolaze više puta sedmično, u pitanju su stotine osoba koje cirkulišu na vrlo ograničenom prostoru u blizini škola, stambenih zgrada i ambulante. Sama koncentracija tolikog broja ljudi na jednoj tački je ozbiljno opterećenje za zajednicu.

6. "Pacijenti se zadržavaju isključivo tokom preuzimanja terapije..."

Ovo je formalna tvrdnja, ali građani koji žive u blizini već sada svjedoče o prisustvu pojedinaca koji se zadržavaju i izvan navedenih termina – sjede na stepeništima, klupama, kreću se kroz naselje. Dakle, nema realne kontrole nad kretanjem pacijenata nakon preuzimanja terapije.

7. "Većina pacijenata je starije životne dobi..."

Nejasno je zašto se navodi dob pacijenata (40+, 50+, 60+) kao argument u prilog sigurnosti. Starosna struktura sama po sebi ne govori ništa o ponašanju, nivou rehabilitacije ili potencijalnom riziku. Među pacijentima se mogu nalaziti i mlađe osobe, kao i drugi pojedinci koji nisu formalno u programu, ali prate korisnike. Umjesto općih tvrdnji, očekujemo da se sigurnosna procjena bazira na konkretnim analizama ponašanja, kretanja i uticaja na lokalno okruženje.

8. "To su osobe koje žive među nama, rade, imaju porodice i djecu..."

Ovo je važan podsjetnik da korisnici programa jesu članovi društva, i imaju pravo na dostojanstvo i pomoć. Međutim, molimo Vas da pojasnite – da li ovim tvrdite da među korisnicima Centra nema nijedne osobe koja je ikada počinila krivično djelo? Jer posjedovanje i konzumacija narkotika, prema zakonima FBiH, predstavljaju krivična djela. Ako već postoji kontrola, očekujemo iskren i transparentan pristup – bez idealizacije ili umanjivanja stvarnih izazova.

Ako je sve zaista bezopasno i ružičasto i u skladu s “dobrom praksom”, zašto Centar nije ostao na lokaciji abdominalne hirurgije gdje je ranije funkcionisao ili zašto nije smješten u prostorije Instituta za poremećaje ovisnosti Kantona Sarajevo? Zašto pacijenti ne primaju terapiju u domovima zdravlja kojima već pripadaju? Zašto građani nisu bili uključeni u proces odlučivanja?

Mi, stanovnici pogođenih naselja, ne dovodimo u pitanje pravo pacijenata na liječenje. Ali isto tako, kao roditelji, prosvjetni radnici, zdravstveni radnici i poreski obveznici – imamo pravo da tražimo dodatna pojašnjenja i konkretne mjere koje osiguravaju da se prava jednih ne ostvaruju na štetu drugih.

Ukoliko je rehabilitacija u zajednici cilj – onda zajednica mora biti uključena, a ne ignorisana.

S poštovanjem,
Neformalna grupa građana područja Park – Višnjik

A evo šta piše u saopćenju JU Zavoda za bolesti ovisnosti

Poštovane građanke i građani,

Obavještavamo vas da je Centar za supstitucionu terapiju (OST), namijenjen liječenju dugogodišnjih korisnika, premješten 28. jula 2025.godine sa prethodne lokacije u ulici Omera Stupca na novu adresu – ulica Bolnička 10.

Razumijemo i poštujemo zabrinutost koju su, nakon ove odluke, izrazili pojedini predstavnici mjesnih zajednica Višnjik, Park, Breka, Podhrastovi i okolnih naselja, te upravo zbog toga želimo transparentno i odgovorno podijeliti ključne informacije koje jasno potvrđuju da je nova lokacija pažljivo odabrana i u potpunosti usklađena sa svim zakonom propisanim medicinskim i sigurnosnim standardima. 

Ključne činjenice:

• Centar se nalazi u okviru zdravstvene ustanove, u objektu koji zadovoljava sve tehničke, sigurnosne i stručne uslove propisane za ovu vrstu djelatnosti.
• Pristup objektu je organizovan izravno sa glavne ceste (ulica Bolnička), sa zasebnim ulazom, rampom i parkingom. Nema neposrednog kontakta pacijenata sa drugim korisnicima ili građanima.
• Prostor je pod stalnim videonadzorom, a obezbjeđeno je i prisustvo profesionalne zaštitarske službe.
• Radno vrijeme s pacijentima je radnim danima od 08:30 do 14:00 sati. Subotom, nedjeljom i praznicima Centar ne radi.
• Broj pacijenata koji svakodnevno dolaze po terapiju je između 70 i 80. Ostali dolaze jednom do dva puta sedmično, dok neki po terapiju dolaze svake dvije ili tri sedmice.
• Pacijenti se zadržavaju isključivo u vrijeme preuzimanja terapije ili recepata. Nema dugotrajnog boravka u prostoru.
• Većina pacijenata je starije životne dobi (40+, 50+, 60+), koji su prošli kroz ratne i poratne traume, i kojima je supstituciona terapija ključni korak ka rehabilitaciji, očuvanju zdravlja i reintegraciji u društvo.
• Riječ je o osobama koje žive među nama, rade, imaju porodice i djecu, i koje su korisnici usluga i drugih zdravstvenih ustanova, uključujući matične ambulante, Opću bolnicu i Klinički centar.

Podsjećamo da je Zavod za bolesti ovisnosti KS već od 2000. do 2016. djelovao u okviru KCUS-a (Abdominalna hirurgija), uz odličnu profesionalnu saradnju i bez incidenata. i tada – kao i sada, vodili smo se isključivo stručnim i humanim principima.

Ovisnost nije samo zdravstveni izazov – to je sistemski problem, koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor kroz prevenciju, liječenje, socijalnu podršku i inkluziju.

Zavod za bolesti ovisnosti KS aktivno učestvuje u provođenju Strategije i Akcionog plana Kantona Sarajevo za borbu protiv zloupotrebe droga (2024–2028), kroz rad s učenicima osnovnih i srednjih škola, edukacije, radionice i Savjetovališta za adolescente.

Primjeri iz regiona pokazuju da su veliki klinički centri upravo unutar svojih sistema locirali centre za supstitucionu terapiju – zbog nadzora, sigurnosti i efikasnosti. Mi slijedimo takve dobre prakse.

Ova odluka nije prebacivanje problema, već uspostavljanje profesionalnog, sigurnog i kontrolisanog modela liječenja ljudi koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, kao i svi drugi građani.

Ona je rezultat odgovornog i promišljenog procesa koji ima za cilj očuvanje zdravlja pacijenata i sigurnosti svih građana.

Na kraju, želimo naglasiti: osobe koje se liječe od bolesti zavisnosti su dio naše zajednice. Oni zaslužuju podršku, a ne stigmu. Zdravstveni sistem postoji za sve – i za hronične bolesnike, i za mentalno oboljele, i za osobe u procesu rehabilitacije.

Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučno i argumentovano stoji iza ove odluke – jer vjerujemo da je ona u najboljem interesu i pacijenata i šire zajednice.

(DEPO PORTAL/au)