Američki predsjednik Donald Trump kaže da dolaze carine. Ta njegova poruka ostaje dosljedna. Ali koje carine i kada? Porezi na uvoz toliko su brzo i često uvođeni otkako je preuzeo dužnost da ih je teško pratiti, piše BBC.

Trump je već povisio carine na uvoz iz Kine, čelik, aluminij i određene proizvode iz Kanade i Meksika. Više carine na automobile trebale bi stupiti na snagu ove sedmice. Sada čekamo da Trump otkrije detalje svog plana za širi set carina, na kojem njegov tim radi posljednjih nekoliko sedmica. Bijela kuća to naziva “Danom oslobođenja”. Šta bismo mogli saznati u danas?

Bijela kuća nije rekla koliko visoke carine mogu biti, iako su analitičari predložili različite moguće stope. Tokom prošlogodišnje kampanje Trump je zagovarao carinu od 10 % na sav uvoz u SAD, a povremeno je sugerisao da bi ona mogla biti i 20 % – pa čak i 60 % na uvoz iz Kine, prenosi Hina.

Nakon što je stupio na dužnost, predstavio je ideju “recipročnih” carina, sugerišući da bi stope mogle varirati od zemlje do zemlje.

“Vrlo jednostavno, ako oni naplaćuju nama, naplaćujemo i mi njima”, rekao je u februaru nedugo prije nego što je naredio zvaničnicima da razviju takav plan.

Gotovo odmah potom, Bijela kuća je zakomplikovala stvari rekavši da će njihove preporuke uzimati u obzir ne samo carine nego i druge politike koje smatraju nepravednim prema američkom poslovanju, poput poreza na dodatnu vrijednost (PDV).

To je izazvalo pomutnju jer firme i politički čelnici pokušavaju dokučiti koliki bi novi porez mogao pogoditi njihove proizvode – i kako će se najavljeno u srijedu uklopiti s postojećim carinama, poput onih na čelik i aluminij koje je Trump već uveo.

Naprimjer, evropski zvaničnici pripremaju se za dvocifrenu carinu na svoj izvoz. Trump je ranije ove godine rekao da planira uvesti carinu od 25 % na robu iz Evropske unije.

Trumpova administracija još nije potvrdila koje će zemlje biti pogođene, iako su najavu opisali kao sveobuhvatnu. U nedjelju je predsjednik SAD-a rekao da bi nove carine mogle vrijediti za “sve zemlje”, što sugeriše mogući povratak ideji opće carine koju je podržavao u kampanji.

To je srušilo nade u nekim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje su se nadale da će ostati ispod radara – iako mnoge još žele dogovoriti neki poseban sporazum. I dalje nije jasno hoće li carine biti univerzalno primijenjene ili ciljano usmjerene.

Prošlog mjeseca ministar finansija SAD-a Scott Bessent rekao je da su napori usmjereni na “Prljavih 15” – 15 % zemalja koje čine glavninu trgovine sa SAD-om i koje nameću carine ili druge propise koji američke firme stavljaju u nepovoljan položaj. Ured američkog trgovinskog predstavnika, dok je pripremao preporuke, identifikovao je zemlje za koje je “posebno zainteresovan”.

To su bile: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam.

Trump je neke od svojih najžešćih kritika uputio historijskim saveznicima i glavnim trgovinskim partnerima, poput Kanade i EU-a, prenosi Hina.

“Prijatelj je često bio mnogo gori od neprijatelja”, izjavio je prošle sedmice.

Carine su porezi na uvoz. Pa, ključno je pitanje: Ko će platiti?

Tehnički, odgovor je jednostavan: američke kompanije koje uvoze robu bit će te koje će platiti račun – posebno ako Bijela kuća odluči naplatiti carine “odmah”, kako je u utorak sugerisala glasnogovornica Karoline Leavitt.

Ali što su carine više, to će više firmi tražiti načine da nadoknade te troškove – bilo promjenom dobavljača, dijeljenjem troška s poslovnim partnerima ili podizanjem cijena za Amerikance. Mnoge firme kažu da se već pripremaju na taj korak. No, to je rizična igra jer, ako cijene previše porastu, kupci će jednostavno odustati.

Ta dinamika povećava rizik od ekonomske recesije – i u SAD-u, i izvan njega, gdje se mnoge firme oslanjaju na američko tržište. Trump kaže da firme koje žele izbjeći carine mogu jednostavno preseliti poslovanje u SAD, ali to nije brzo ni jednostavno rješenje, s obzirom na visoke troškove zapošljavanja i otvaranja pogona.

Kada se u sve uključe kolebanja valuta i moguće protumjere drugih zemalja, posljedice Trumpovog pokušaja resetovanja globalne trgovinske ravnoteže vjerovatno će se osjećati još dugo nakon najave u srijedu.

(DEPO PORTAL/dg)