Vlada Federacije BiH najavila je smanjenje doprinosa od. 1. jula 2025. godine, s ciljem olakšavanja troškova poslodavcima koji su od početka ove godine povećani za 681 KM. Ključna promjena odnosi se na smanjenje ukupne stope doprinosa s 41,5% na 36%. No, da li ovo zaista predstavlja rasterećenje ili tek preraspodjelu troškova?

Prema riječima Vildane Nuhić, kako piše Akta.ba, računovodstvene stručnjakinje iz agencije Consigliere, iako se doprinosi formalno smanjuju, ukupni troškovi rada će rasti.

- Smanjenje stope doprinosa od 5,5% znači nominalno umanjenje troška poslodavca, ali u praksi to ne donosi značajnu uštedu. Primjerice, na minimalnu platu poslodavci će uštedjeti tek 101,58 KM od 1. jula 2025. godine. Međutim, kada se sagleda kompletan obračun, poslodavci će u prvoj polovini 2025. godine zapravo plaćati više nego u 2024., što nije ono što im je najavljeno - kazala je ona.

Šta se tačno mijenja?

Od 1. jula 2025. godine, smanjenje doprinosa predviđeno je na sljedeći način:

- Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje – sa 6% na 2,5%

- Doprinos za zdravstveno osiguranje – sa 4% na 2%

- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti ostaje na 0,5%

U teoriji, ovo bi trebalo olakšati finansijski pritisak na poslodavce, ali prema riječima Vildane Nuhić, stvarne brojke pokazuju drugačiju sliku.

- Obračun urađen na neto platu od 1.000 KM za 2025. godinu pokazuje da će ukupan trošak doprinosa na teret poslodavca iznositi 179,68 KM do 30. juna 2025., a od 1. jula smanjiti se na 78,10 KM. Iako to izgleda kao značajno umanjenje, ukupni troškovi rada i dalje su veći nego u 2024. godini.

Računica ne ide u korist poslodavaca

Prema analizi, trenutni trošak doprinosa za poslodavce na minimalnu platu u 2024. godini iznosi 99,59 KM (na neto platu od 619 KM). Međutim, od 1. jula 2025. godine, trošak doprinosa za istu minimalnu platu od 1.000 KM iznosit će 78,10 KM. Iako nominalno smanjenje postoji, povećanje minimalne plate i bruto troškova rada dovodi do većeg ukupnog finansijskog tereta.

Također, trenutni trošak rada odnosno doprinosi na plate i iz plata iznosi 726,01 KM bez posebnih naknada vodoprivrede, nesreće i fonda za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Sa obračunom ovih naknada za jednog radnika poslodavac mora uplatiti odnosno radnik zaraditi za državni aparat 743,82 KM.​

Trošak poslodavca prije i poslije reforme

Na primjer:

Ukupni trošak poslodavaca (2024. godina) – 438,49 KM

Trošak od 1. januara do 30. juna 2025. godine – 743,82 KM (69,63% više nego u 2024.)

Trošak od 1. jula 2025. godine – 657,90 KM (50% više nego u 2024.)

Dakle, iako se nominalne stope doprinosa smanjuju, povećanje osnovice znači da poslodavci zapravo plaćaju više.

- Poslodavci koji su već ugovorili poslove i cijene za 2025. godinu sada će se suočiti s povećanjem troškova. Oni koji ne mogu povećati cijene svojih proizvoda i usluga, naći će se u problemu. Ovo nije rasterećenje, već preraspodjela troškova koja će dodatno opteretiti realni sektor - pojašnjava Nuhić.

Ko snosi teret promjena?

Prema analizi, do 1. jula 2025. godine Vlada FBiH će dodatno naplatiti 360 miliona KM. No, postavlja se pitanje ko zapravo snosi ovaj teret – poslodavci, radnici ili građani?

Poslodavci – suočeni su s povećanim troškovima plata, što može dovesti do smanjenja radnih mjesta ili rasta cijena proizvoda i usluga.

Radnici – iako se neto plata povećava, moguće je da će to rezultirati smanjenjem dodatnih beneficija ili usporavanjem rasta plata u budućnosti.

Građani – na kraju, povećani troškovi će se reflektovati na cijene robe i usluga, što će dodatno pogoditi standard građana.

- Teret ovih odluka snose svi iz realnog sektora – poslodavci, radnici, ali i svi građani. Povećani troškovi rada prenose se na krajnje kupce kroz skuplje proizvode i usluge. Tako da, u konačnici, efekat ovih izmjena neće donijeti stvarne uštede, već dodatno finansijsko opterećenje - navodi naša sagovornica.

Olakšica ili preraspodjela?

Dok Vlada FBiH reformu predstavlja kao rasterećenje privrede, analize pokazuju da se radi o privremenom smanjenju koje će kratkoročno donijeti male uštede, ali dugoročno povećati ukupne troškove poslovanja.

- Na prvobitni udar odluke od 30.12.2024. godine ovo je malo rasterećenje privrede, ali apsolutno nažalost neće biti održivo za mnoge firme koji su radili za minimalnu maržu na svoje usluge ili robu, a imali već ugovorene poslove i cijene za 2025. godinu prije donošenja odluke. Dok se ne ukine preostalih 5,5% na teret poslodavca i ne uvedu dodatne sistemske mjere podrške, realni sektor će i dalje biti pod velikim pritiskom - zaključila je ona.

(DEPO PORTAL/ad)