Nedjelja je do sada bila jedan od najvažnijih dana za manje trgovce u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, od 17. novembra na snagu je stupila zabrana rada trgovinama nedjeljom, što izaziva brojne polemike. Dok je cilj ove promjene omogućiti porodicama više vremena zajedno, mnogi manji trgovci već sada najavljuju probleme u poslovanju.

Mikro i male trgovine koje ovise o prometu u nedjelju suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Iako neki trgovci pokušavaju nadoknaditi gubitke produženim radnim vremenom tokom drugih dana, (što je zasebna problematika), mnogi se pitaju hoće li to biti dovoljno da prežive ekonomske poteškoće, piše Akta.ba.

Zatvaranje trgovina nedjeljom smanjuje troškove za velike trgovačke lance koji mogu optimizirati operacije, smanjiti režije i logističke troškove. Međutim, za male trgovce koji ovise o nedjeljnom prometu, to predstavlja gubitak ključne prilike za zaradu. Veliki lanci već sada koriste sofisticirane online platforme koje omogućavaju nastavak prodaje čak i na neradnu nedjelju, dok mnogi mali trgovci nemaju resurse za takve investicije.

Na Prvoj konferenciji o trgovini, predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH su ukazali na to da zabrana rada nedjeljom neće dovesti do pada prometa ili smanjenja broja radnika. Mnogi trgovci smatraju da će mala poduzeća, suočena s padom prihoda, morati donijeti teške odluke, uključujući otpuštanje radnika, kako bi opstala. Na konferenciji, problemi malih trgovaca spomenuti su samo usputno, a da to nije učinjeno, jedan pojedinac iz Maglaja se ne bi uključio u diskusiju i ukazao na njihove poteškoće.

- Veoma sam uzbuđen i zahvalan što imam mogućnost biti ovdje. Predstavljam male trgovce, pojedince, koji čine najsiromašniji dio društva. Ova promjena nam je jako teško pala, posebno zabrana rada nedjeljom - naveo je na konferenciji.

Učesnik koji se predstavio kao predstavnik manjih trgovaca iz Općine Maglaj, iako bez poznatog imena i prezimena, ukazao je na probleme s kojima se suočavaju mali trgovci uslijed zabrane rada nedjeljom. Njegovo obraćanje izazvalo je pažnju, ali je u konačnici bilo sporedno u kontekstu opće rasprave.

Vlada je, s druge strane, istaknula pozitivne aspekte novog Zakona, naglašavajući kako predstavlja korak ka većim standardima u skladu s propisima Evropske unije. Uvjeravali su prisutne da će Zakon donijeti dugoročne koristi za društvo, s posebnim naglaskom na poboljšanje uvjeta za radnike, dok su problemi malih trgovaca, čini se, ostali u drugom planu.

Učesnik iz Maglaja je ukazao je na različite aspekte tržišta rada. Trgovina je zaista jedna od najvećih privrednih grana u Bosni i Hercegovini, koja zapošljava 7.700 ljudi. S godišnjim prometom od 33 milijarde KM, ona čini značajan udio u ekonomiji zemlje, konkretno 46 posto ukupnog prihoda Federacije BiH. Mali trgovci nisu samo broj na papiru, već su ključni za održavanje lokalnih zajednica i ekonomije. Iako su dio ove velike privredne grane, suočavaju se s brojnim izazovima koji su specifični za njihovo poslovanje. Plaćaju sve svoje obaveze, od poreza, doprinosa, režija, pa do plata zaposlenih. Iako su odgovorni za stabilnost svog poslovanja, mnogi od njih nemaju iste resurse i fleksibilnost kao veliki trgovački lanci, istaknuo je.

Mali trgovci, iako često nedovoljno prepoznati, predstavljaju osnovu mnogih lokalnih ekonomija. S obzirom na sve obaveze i teškoće s kojima se suočavaju, imaju potpuno pravo tražiti uvjete za svoj rad. Ovdje se ne radi samo o ekonomskim brojkama, već i o ljudima koji stoje iza tih brojeva – o malim poduzetnicima koji, uz sve poteškoće, nastoje održati svoja poduzeća, pružiti radna mjesta i omogućiti sebi osnovnu zaradu. Stoga, ako želimo održiv i pravedan ekonomski razvoj, važno je da se uvaže i interesi malih trgovaca, jer oni čine ključnu sastavnicu ukupne ekonomske perspektive.

NERAZMJERNI UVJETI ZA VELIKE I MALE TRGOVCE

- Velike kompanije sigurno dobro rade s novim Zakonom jer imaju resurse za prilagodbu i smanjenje troškova. Ali, mali trgovci nemaju te privilegije. Oni, obično sa samo jednim radnikom, ovise o svakom prodanom artiklu i svakom radnom danu. Za njih, subota i nedjelja su ključni dani za prihod, a zabrana rada nedjeljom može ih gurnuti na rub opstanka - komentira jedan od trgovaca koji zastupa interese malih poduzetnika.

Mali trgovci u Bosni i Hercegovini suočavaju se s neprestanim izazovima – od visokih režija, poreza, do konkurencije većih trgovačkih lanaca. Zatvaranje trgovina nedjeljom za njih znači gubitak vitalnog izvora prihoda. Navedeni trgovci nemaju iste resurse kao veliki lanci, te im svaki dan poslovanja ima kritičnu važnost za preživljavanje na tržištu.

Predstavnik malih trgovaca iz Maglaja je istakao da mnogi građani Federacije BiH sada putuju u Republiku Srpsku kako bi obavili kupovinu, jer su uvjeti poslovanja povoljniji za trgovce u RS-u. Trgovci u RS-u potvrđuju da im posao ide odlično, a povećanje broja potrošača iz Federacije samo potvrđuje da zakonske promjene stvaraju nejednakosti među entitetima.

MANJKAVOSTI ZAKONA: KOME KORISTI?

Iako novi Zakon može izgledati kao dobar korak za radnike i porodice, za mnoge male trgovce stvara dodatne probleme.

- Zakon ima određene manjkavosti koje na kraju najviše pogađaju male trgovce. Iako se može smatrati dobrim za velike kompanije, moramo se zapitati koliko je pravedan za one koji vode male trgovine i koji nemaju iste resurse - tvrdi predstavnik malih trgovaca.

- Mi smo bijeda, mi živimo od svakog prodanog artikla, od subote i nedjelje. Za nas su ti dani najbolji pazar, jer imamo malo zaposlenih, ne možemo sebi priuštiti smanjenje radnih sati ili prebacivanje na online prodaju - ističe jedan trgovac. 

Za male trgovce, koji ne mogu smanjiti troškove poput velikih lanaca, smanjenje broja radnih dana može biti pogubno. Oni nemaju kapacitete da preusmjere svoju prodaju na druge kanale ili da smanje svoje operativne troškove na način na koji to rade veće kompanije.

Za mnoge male trgovce, zabrana rada nedjeljom predstavlja ozbiljan udarac koji može ugroziti njihovu konkurentnost i opstanak na tržištu. Iako vlasti uvjeravaju da će promet biti raspoređen na ostale dane, mnogi smatraju da nova pravila neće donijeti isto za sve – dok će veliki lanci profitirati, mali trgovci suočavaju se s gubicima koji bi mogli imati dugoročne posljedice.

Ova situacija postavlja važno pitanje: hoće li mala poduzeća preživjeti u novom okruženju koje se oblikuje s promjenama u radnom vremenu, ili će tržište postati još nepovoljnije za manje konkurente?

(Akta.ba/DEPO PORTAL/ad)