Ekološki prihvatljiv energent, a danas...

Kako je pelet postao ekonomski neisplativ? 'Vidim u magacinu 50 tona, ne prodaje se, čeka se još veće poskupljenje!'

Biznis Klub11.06.22, 10:47h

Kako je pelet postao ekonomski neisplativ? 'Vidim u magacinu 50 tona, ne prodaje se, čeka se još veće poskupljenje!'
Iz Kantonalne vlade stava su da cijene diktira evropsko tržište i želja pojedinaca za većom zaradom. Da bi to spriječili, tržišna inspekcija Ministarstva privrede izvršila je kontrole preduzeća koje proizvode pelet i utvrdila da pojedini formiraju veleprodajne cijene bez uređenih kalkulacija

 

 

 

 

Cijene energenata za proizvodnju toplotne energije posljednjih su dana dosegle rekordne vrijednosti i na području Srednjobosanskog kantona. Povećana potražnja na svjetskom tržištu dovela je do povećanja izvoza i cijena, a time i nestašice sirovine na području kantona.


Dok je do ogrjevnog drveta sve teže doći, cijene peleta su u odnosu na prošlogodišnje drastično veće. Tako je jedan od ekoloških najprihvatljivijih energenata postao gotovo ekonomski neisplativ. S ciljem stabilizacije tržišta Vlada SBK-a usvojila je set mjera, među kojima i najavu pojačanog inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta.


Dok je prosječna cijena peleta, prema podacima Kantonalnog ministarstva privrede, prethodnih godina iznosila oko 280 maraka, ovih dana doseže iznos od oko 600, s tendencijom stalnog rasta, ali i prijetnjom nestašice na tržištu. Građani se sve teže nose s enormnim poskupljenjima. Priču donosi Federalna televizija.


- Prije sedam dana tonu sam platio 550 KM. Kad sam ušao u magacin, trgovkinja mi je prvo rekla da ga nema. A onda sam vidio da je u magacinu 50 tona. Ne prodaje se nego se čeka još veće poskupljenje. Imam 400 maraka penzije, za šta da kupim, šta ću jesti? - priča Alija Švraka.


Iz jedne od srednjobosanskih firmi za proizvodnju peleta u pismenom odgovoru su naveli da su uzrok poskupljenja, između ostalog, veće cijene repromaterijala i troškova rada, uz ograničenu proizvodnju usljed nedostatka sirovine.


Naime, šumsko-privredna društva, kako tvrde, ne mogu ispoštovati gotovo ni polovinu od ugovorenih količina. S druge strane, iz preduzeća koje upravlja srednjobosanskim šumama, kao glavnim snabdjevačem sirovinom, kažu da, iako s ograničenim planovima proizvodnje i povećanom potražnjom, zbog koje nisu u mogućnosti da podmire sve potrebe, nisu drastično mijenjanli cijene ogrjevnog drveta, koje iznose oko 80 KM po metru kubnom.


Smatraju da realnog opravdanja za toliko poskupljenje peleta nema.


- Povećali smo cijenu u prosjeku za tri do četiri posto, a naši su troškovi porasli, s obzirom na cijenu energenata, ostalih materijala, goriva koje se koristi u našem procesu proizvodnje. Smatramo da toliko povećanje nije opravdano - navodi Suzana Pajić, izvršni direktor za ekonomske, finansijske i komercijalne poslove ŠPD Srednjobosanske šume.


Iz Kantonalne vlade stava su da cijene diktira evropsko tržište i želja pojedinaca za većom zaradom. Da bi to spriječili, tržišna inspekcija Ministarstva privrede izvršila je kontrole preduzeća koje proizvode pelet i utvrdila da pojedini formiraju veleprodajne cijene bez uređenih kalkulacija.


- Došli smo do toga da je cijena po toni peleta u odnosu na prošlu godinu povećana preko 100%. Našli smo da realnog opravdanja za to nema. Naša tržišna inspekcija pojačano prati sve ono što je vezano za formiranje cijena peleta na području kantona - ističe Nisvet Hrnjić, ministar privrede SBK-a (SDA).


S ciljem zaustavljanja divljanja cijena, pored najavljenih pojačanih inspekcijskih kontrola, Vlada je, između ostalog, zaključkom dala podršku inicijativi Vlade Federacije da za normalizaciju tržišta i zadovoljenja potreba domaćih potrošača, barem privremeno zaustavi izvoz.

 

Video prilog FTV pogledajte ovdje.

 

(DEPO PORTAL/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 24

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još