Nakon diplomatske ofanzive Zapada i učestalih razgovora šefa srpske države Aleksandra Vučića sa, prije svega, predstavnicima Njemačke i SAD, crveni alarm je upaljen u Moskvi. Iz Rusije u posljednje vrijeme sve učestalije stižu upozoravajuće poruke predstavnicima vlasti u Srbiji i opomene šta bi moglo da se dogodi ukoliko bi Srbija odlučila da krene put Evrope.

Prva poruka iz Moskve bila je i veoma bolna za režim u Beogradu. Praveći alibi za napad na Ukrajinu, predsjednik Rusije, Vladimir Putin je rekao, tokom razgovora sa generalnim sekretarom UN, Antoniom Guterresom, da su samoproglašene Donjecka i Luganska Narodna Republika (DNR i LNR) postale nezavisne po analogiji sa odlukom Međunarodnog suda pravde o situaciji na Kosovu, koju su, kako je naveo, svi podržali.

“Lično sam pročitao sva dokumenta Međunarodnog suda pravde o situaciji na Kosovu. Dobro se sjećam odluke Međunarodnog suda, koja kaže da u ostvarivanju prava na samoopredjeljenje određena teritorija bilo koje države nije u obavezi da traži dozvolu centralnim vlastima zemlje da proglasi suverenitet. To je rečeno za Kosovo, a ovo je odluka Međunarodnog suda. I ovu odluku su svi podržali“, rekao je Putin, a prenijele su RIA Novosti.

Neočekivana poruka iz Moskve izazvala je ogromno razočarenje u Beogradu, koji je razloge za neuvođenje sankcija Rusiji obrazlagao uglavnom time da je upravo Putin “najveći zaštitinik Kosova kao srpske teritorije” u međunarodnim institucijama.

Citirajući odluku Međunarodnog suda pravde i Putinovu izjavu, Vučić je rekao da je Putin, braneći svoje političko pravne poteze povukao argument koji nije lak. On je dodao da je ruski predsjednik svojim nastupom doprinio većim pritiscima na Srbiju.

"I bez obzira što na Zapadu, ili bismo i mi rekli da to nije isto, Putin će reći - imali smo referedum na Krimu, sprovešćemo i u drugim oblastima... I sada, pošto na Zapadu znaju, koliko god govorili da su sprečavali genocid ili humaniterno katastrofu, to isto i Putin može da radi u Ukrajini", rekao je Vučić i dodao da će "cijeli Zapad, da bi uskratio taj argument Putinu, tražiti od Srbije da brzo ide ka priznanju nezavnosti Kosova".

“To će raditi da bi mogli Putinu da kažu da to nije isti slučaj", rekao je šef srpske države.

Razgovor koji je trebao da se desi - možda hoće, možda i neće

Da li zbog Vučićeve reakcije na njegovu izjavu ili nečeg drugog, Putin i dalje nije siguran da li će podići slušalicu kad ga predsjednik Srbije pozove da razgovaraju o novom gasnom aranžmanu.

Danima je Vučić najavljivao da će razgovarati sa svojim ruskim kolegom oko isporuke energenata našoj zemlji, a ti pregovori su trebali, prema njegovom planu, da se održe telefonski.

Međutim, u međuvremenu je uslijedio hladan tuš iz Moskve - Putinov portparol, Dimitrij Peskov, rekao je da razgovor sa šefom srpske države uopšte nije u planu.

„Zasad nema planiranih razgovora u rasporedu u narednim danima, ali to ne znači da takav razgovor ne može biti organizovan veoma brzo. Znate da su kontakti sa Beogradom naš prioritet, oni su naš saveznik i prijateljska zemlja, pa će razgovor biti održan ako bude potrebe“, rekao je Peskov.

Svojom izjavom da nije planiran razgovor Putina i Vučića Peskov je unio pravu pometnju, pa je tako predsjednik Srbije, nakon nekoliko najava da će sigurno razgovarati sa kolegom iz Rusije, promijenio pristup rekavši da “misli da hoće”.

“Vidjećemo da li ću se vidjeti sa Putinom. Sačekamo koji dan. Možda čovjek neće da razgovara sa mnom, vidjećemo”, rekao je Vučić.

Odluka Putina da razmisli da li će da podigne slušalicu u trenutku kad Vučić pozove možda ne bi bila toliko dramatična da uskoro ne ističe pomenuti ugovor o gasnom aranžmanu između Rusije i Srbije. Nakon poruke da razgovor nije u na agendi glavnokomandujećeg u Kremlju, otvoreno je i pitanje da li će Srbija ponovo moći da računa na “prijateljsku cijenu gasa”.

Poruka Zaharove - opomena da Srbija pazi šta priča

Uz dva ključna razloga zbog kojih Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, Kosovo i energetska zavisnost, treći koji se često spominje je istorija, odnosno istorijske veze dva naroda.

Međutim i na tom polju je došlo do sporenja sa ruskim predstavnicima.

Nakon što je premijerka Ana Brnabić izjavila je da se Srbija u političkom smislu „jasno odredila“ prema sukobu u Ukrajini, u skladu s principima međunarodnog prava, dodajući da je Srbija zauzela „najhrabriji pristup i najprincipijelniji stav“ po pitanju rata u Ukrajini, kao i da Rusija danas radi ono što su neke druge zemlje uradile Srbiji 1999. i 2008. godine, oglasila se portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova.

„Takve ocjene su neumjesne i čini mi se da je time sve rečeno“, kazala je Zaharova, a prenio Sputnjik.

Nešto ranije Zaharova je objasnila kako ona doživljava istorijsko prijateljstvo Rusije i Srbije.

“Rusija računa na dosljednu poziciju Srbije prema Rusiji u okviru međunarodnih organizacija. Bilježimo izjave srpskih političara o pritiscima koji se na njih vrše. Bilježimo i izjave srpske strane da im je Rusija prijatelj. Možda imamo različite poglede na prijateljstvo. Mi svoje prijatelje u teškim trenucima uvijek podržavamo”, navela je ona, a zatim naglasila da je “nemoguće razumjeti da oni koji se proglašavaju prijateljima Rusije rade nešto protiv nje”.

“Polazimo od toga da će se naši tradicionalni partneri u svom djelovanju u okviru međunarodnih organizacija na raznim multilateralnim platformama dosljedno držati stavova koji odražavaju njihove istinske nacionalne interese i istinski prijateljski odnos prema nama”, zaključila je Zaharova.

Do kraja nedjelje, a možda i do kraja dana, trebalo bi da saznamo da li će Putin razgovarati sa Vučićem i kakav je epilog njihovih pregovora. Poruke iz Moskve ukazuju da ruski predsjednik, iako se javi, neće biti kao ranije blagonaklon prema čovjeku koji je u prošlosti priređivao u njegovu čast vojne parade i doček ispred Hrama Svetog Save.

(Nova.rs, DEPO PORTAL/md)