BiH je preživjela rat. Zločini koji su se tu događali bili su strašni. Procjena je da je rat utjecao na mentalno zdravlje oko 1,8 miliona stanovnika te da je 400 hiljada ljudi oboljelo od PTSP-a. Sustavno je taj problem zanemarivan tijekom godina, piše Večernji list BiH.

Ljudi su u sebi nosili probleme, borili se s njima kako znaju. Nažalost, tijekom godina nakupilo se i mnogo tragedija jer nije bilo stručne pomoći.

Promjena koncepta svijeta

I umjesto da se pronađe način kako olakšati ljudima jer taj poremećaj nije nešto što će iščeznuti s vremenom, dogodilo se nešto još gore. Svijet je utonuo u najveću zdravstvenu krizu koju ovaj naraštaj pamti, krenulo je otuđivanje, strah od bolesti, suočavanje s bolnim činjenicama... Počela je pandemija koronavirusa. Psihički poremećaj ne bira više ratne veterane i one koji su na bilo koji način živjeli u tom teškom razdoblju, nego pogađa redom, ovisno u kojoj mjeri.

U razgovoru za Večernji list dr. Marko Romić iz Centra za mentalno zdravlje uspoređuje vrijeme prije pandemije kad je znanost imala kakve-takve brojke o oboljelima i ovo sada - kada se kompletan koncept svijeta kakav smo poznavali poremetio od marta prošle godine do danas, a mjesta prevelikom optimizmu nema ni u budućnosti.

- Sada je situacija još gora jer kako vrijeme prolazi, mnoge okolnosti zapravo postaju sve negativnije. Još smo u pandemiji, a njezin početak prouzročio je drastično smanjenje broja radnih mjesta i pad gospodarstva, to je izazvalo veliki stres, onda strah ljudi za zdravlje, strah za svoj život, život bližnjih..., sve to rezultira time da danas imamo veći problem nego što smo imali prije 5 ili 10 godina - priča za Večernji list BiH dr. Romić.

Pitamo ga može li se naći izlaz iz svih ovih problema.

- Samo ako se drastično promijeni cjelokupna situacija ili odnos svih nas prema stvarnosti, svojom odgovornošću mijenjamo situaciju. Ali i zato će trebati godine ako ovako nastavimo, a vidljivo je da zasad samo tonemo sve dublje i dublje - priča uvaženi stručnjak za mentalno zdravlje ljudi i poziva na promjenu kako bi nam svima u budućnosti bilo bolje.

Važnost emocionalnosti

Dr. Petrana Brečić, šefica Klinike za psihijatriju Vrapče, kazala je da je ovo vrijeme važno ispuniti lijepim stvarima i onima koje nas potiču da budemo bolji. - Bilo bi dobro kad bismo iz ove krize baštinili nešto dobro za budućnost – i nas samih i društva u cjelini. Na duge staze možda doista budemo sposobni vidjeti sebe iznutra, osjetiti svoje potencijale, vidjeti razinu do koje se možemo “saviti” i u budućnosti jednostavno prema tome živjeti.

Ova kriza nam je pokazala kako puno stvari ne možemo kontrolirati pa ni tražiti apsolutnu sigurnost u izvanjskim investicijama, uglavnom materijalne prirode. Pokazala nam je i važnost emocionalnosti; potrebe da budemo prihvaćeni i potrebe za zajedništvom, potrebe za solidarnošću i činjenjem dobra. To je doista prilika da rastemo u zrelosti - kazala je, između ostalog.

I iz tog, kao i iz ranijeg Romićeva odgovora, vidljivo je kako načina da iziđemo iz ove složene situacije ima, a dobar dio toga ovisi o nama samima.

(DEPO PORTAL/md)